Međunarodni dan šuma, 21. ožujka, ove se godine obilježava na temu "Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“, čime se želi upozoriti da obnova i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša.

Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč naporima za smanjenjem ispuštanja plinova s učinkom staklenika. Stoga održivo gospodarene šume ispunjavaju sve općekorisne funkcije i proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica.

Iz Hrvatskih šuma poručuju kako u Hrvatskoj nema straha od nestanka šuma jer se njima i šumskim zemljištem gospodari održivo, na temelju šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose za 10 godina.

Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, zbog toga se u Hrvatskoj godišnje siječe manje drva nego što prirasta, ističu u Hrvatskim šumama.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 76 posto u vlasništvu države, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

Hrvatske šume su 95 posto prirodne

Glavna odlika hrvatskih šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.  

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine hrvatske šume toliko raznolikima. Svaka vrsta i područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja, a sve one imaju šumara s iskustvom prethodnika stečenim u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, .

"Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste i sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris", poruka je Hrvatskih šuma.

No, privatnici šumovlasnici upozoravaju da EU Hrvatsku „kažnjava“ zbog dobrog stanja naših šuma jer će usvojene strategije, naslanjajući se na Zeleni plan EU, negativno djelovati na održivost gospodarenja budući da se okolišna sastavnica pretpostavlja gospodarskoj i socijalnoj, što će uzrokovati smanjenje proizvodnje i ukidanje radnih mjesta.

I to iako su vlasnici šuma u Hrvatskoj uz pomoć šumarske struke prirodnim gospodarenjem cjelovitim šumskim ekosustavom sačuvali šumsko blago, o čemu svjedoči izvješće o stanju prirode u Hrvatskoj od 2013. do 2017. godine, koje ocjenjuje šume kao izvanredne i dobro očuvane u 98,88 posto površine.