Gradonačelnik Ćurko i predsjednik Vijeća Peroš upoznali su vijećnike s pismom namjere tvrtke Riblja Farma Sjever d.o.o. iz Zagreba, koja se obratila Gradu sa željom investiranja u izgradnju uzgajališta ribe gofa.

U srijedu navečer u gradskoj vijećnici održana je 7. sjednica Vijeća Grada Nina. Na istoj, kojom je predsjedavao gospodin Ante Peroš, nazočilo je 12 vijećnika, koji su prihvatili dnevni red sa 17 predloženih točaka.

Na samom početku sjednice, vijećnici su jednoglasno podržali odluku kojom se osniva pravo građenja u korist tvrtke Vodovod Vir d.o.o. kao nositelja građenja na č.z. 2326 k.o. Nin-Zaton za potrebe izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i to na neodređeno vrijeme, odnosno dok je nositelj prava građenja bude koristio u svom poslovanju.

Jednoglasno su usvojena i 2 Urbanistička plana uređenja i to: UPU turističke zone unutar građevinske zone Žerava te UPU Prodorica 1 kao i pročišćeni tekst UPU-a Rupe.

Nadalje, vijećnici su donijeli odluke o izradi UPU-a Ždrijac 1 i UPU-a obale Zaton 1, kao i  ulazak u proceduru II izmjena i dopuna UPU-a Podvornice Zaton i UPU-a Sridnji put II.

Najkonstruktivnija rasprava ipak vodila se na aktualnom satu, a posebno oko dvije teme:

Gradonačelnik Ćurko i predsjednik Vijeća Peroš upoznali su vijećnike s  pismom namjere tvrtke Riblja Farma Sjever d.o.o. iz Zagreba, koja se obratila Gradu sa željom investiranja u izgradnju uzgajališta ribe gofa.

Radi se o suvremenoj tehnologiji uzgoja ribe koja nema potrebe za korištenjem i izrabljivanjem mora s obzirom na to da je smještena na kopnu i jedino koristi morsku vodu, ali ni na koji način ne narušava more te zbog svog zatvorenog i strogo kontroliranog sustava vrlo precizno predviđa “ulov” ribe bez gotovo ikakvih gubitaka i bez ikakvog utjecaja na okoliš. Predviđena investicija zahtjeva 5 zasebnih modula RAS ribljih farmi od kojih svaka proizvodi 500 tona ribe godišnje – u ovom slučaju Gofa ili Seriola Dumirili.

Navedena morska voda koja se koristi za uzgoj ribe se pročišćava u potpunosti prije ispuštanja u kanalizaciju te ne predstavlja nikakvu štetnost za okoliš, kao ni cjelokupni projekt. 

Predmetni projekt je investicija od strane španjolske tvrtke DERWENT koja je ujedno proizvođač tehnologije za isti, te drugih investitora iz Londona, i iznosi oko 55 milijuna eura. Po okončanju gradnje predviđeno je zapošljavanje oko 8 do 10 lokalnih djelatnika po svakom od 5 modula. Sva riba planirana u proizvodnji je namijenjena i osigurana za izvoz na talijansko i francusko tržište.Po završetku predmetne investicije,također je planirana manja investicija u obradu ribe – dimljenje, filetiranje, pakiranje te transport do Italije i Francuske, a po tome i dodatno zapošljavanje lokalne radne snage. 

Lokacija koju bi Grad mogao ponuditi za navedenu investiciju je gospodarska zona Prvi Brig u Zatonu o čemu je upoznat i Mjesni odbor Zaton koji je u načelu i pozdravio samu ideju. 

No, pregovori na realizaciji se nastavljaju, budući da Grad mora iznaći način kako osigurati ozbiljnost ulaganja u navedeni projekt te dugoročnu suradnju, kao i najvažnije, dodatno se uvjeriti da realizacija projekta neće imati nikakve negativne učinke na okoliš.

Druga tema diskusije je gorući problem zone Šepurine. Naime, Gradonačelnik Ćurko izvijestio je vijećnike kako sprema elaborat (kronoloških aktivnosti, zahtjeva, zamolbi, upozorenja Grada) vezanih za prostor bivše vojarne Šepurine te će tražiti sastanak s resornim Ministarstvom ali i s predsjednikom Vlade. 

Još 2007. godine Grad je zahtijevao da se navedeni prostor dodjeli jedinici lokalne samouprave na upravljanje. Čak se osnovala i tvrtka Aenona s partnerskim udjelima Tankerske plovidbe Zadar, Turisthotela d.d., Vrane d.o.o. i Grada Nina, no sluha od strane tadašnjeg resornog Ministarstva nije bilo. A taj nesretni izostanak brige i ignorantski stav zadržao se i do danas. Od 2012. godine cjelokupan prostor bivše vojarne Šepurine doživljava ogromne devastacije. Svi objekti vojnog sklopa su razrušeni, cjelokupan inventar je otuđen, stolarija, oprema, uređaji, dizalice...a na sva upozorenja Grada, nije se ni prstom mrdnulo. Nakon što su se devastirali objekti, pokrala oprema, ovaj atraktivni prostor vojarne Šepurine, prostor bogate borove šume tik uz more, pretvara se u deponij. Grad je sve pokušao, svojim je službama nastojao spriječiti devastaciju, zaustaviti odlaganja smeća na navedeni kompleks, no na žalost čak su nam od strane MUP-a onemogućavali djelovanje pod obrazloženjem kako nismo nadležni za bilo kakve aktivnosti jer je država vlasnik kompleksa bivše vojarne, a ne lokalna samouprava. 

Najveći apsurd je da se na prostoru Grada Nina, turističkog bisera događa ovakva ekološka nebriga, koja je na sramotu ne samo Grada Nina nego i cijele regije, za čiji je grijeh devastacije odgovorna država, a ja kao čelnik lokalne samouprave na čijem se administrativnom prostoru kompleks nalazi, dobivam kazne!

Jedino rješenje ovog iznimno velikog problema  je da država sanira postojeće stanje te nakon toga preda zonu bivše vojarne Šepurine Gradu Ninu na upravljanje, koji bi potom iznašao najbolja i najadekvatnija rješenja buduće namjene navedenog prostora.

Više od 2 desetljeća se na žalost nije našlo rješenje za Šepurine, a izgovor resornih Ministarstva je da postoje sudske tužbe te zahtjevi za povrat oduzetih nekretnina od strane nekadašnjih vlasnika. No, to je problem na samo jednom manjem dijelu kompleksa. Odavno je prijedlog Grada bio da se taj sporni problem zone Šepurine izdvoji te da se na ostatku formira nova parcela koja se potom može dodijeliti lokalnoj samoupravi na upravljanje i brigu.

Gradski vijećnici u potpunosti su podržali navedene prijedloge te su zauzeli stav kako će se oko navedenih tema sastajati i na dodatnim konzultacijama neovisno o službenim sjednicama Gradskog vijeća.