Danas je Međunarodni dan žena i tim povodom pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić objavila je priopćenje kojeg donosimo u cijelosti

"Već treći Međunarodni dan žena obilježavamo u sjeni pandemije bolesti COVID-19. Kao i sve krize, bile one izazvane klimatskim promjenama, prirodnim nepogodama ili ljudskom rukom i političkim odlukama poput ekonomskih kriza i vojnih sukoba, i ova pandemija neproporcionalno je snažno pogodila žene i djevojke diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Žene su te koje su kao esencijalne radnice - medicinske sestre, liječnice, spremačice, trgovkinje, učiteljice, njegovateljice, znanstvenice, farmaceutkinje – u značajnoj mjeri iznijele pandemiju na svojim leđima. Podsjetimo se da u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi radi 78% žena, u osnovnom školstvu nastavnice čine 86%, a u srednjem školstvu 68% svih nastavnika, u djelatnosti trgovine na malo žene čine 71% svih zaposlenih, a žene čine i 60% svih zaposlenih u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka.

Brojne su žene zbog strukture ženskog rada, a to su često prekarni oblici rada kojeg karakteriziraju male nadnice, manji broj sati rada, ugovori na određeno, samozapošljavanje uslijed nezaposlenosti, ostale sa smanjenim ili bez izvora prihoda čime je njihova ekonomska neovisnost ugrožena. Na samom početku pandemije, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, izvan radnog odnosa ostalo je 37% više žena u usporedbi s muškarcima. Analize su pokazale da je na početku pandemije došlo do većeg pada broja zaposlenih u tradicionalno ženskim djelatnostima kao što su prerađivačka industrija, trgovina, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. I iako bilježimo pozitivne pomake i određen oporavak tržišta rada, i dalje žene čine 45% zaposlenih i 56% nezaposlenih osoba.

Žene su tijekom pandemije nosile i značajan dio brige za djecu za koju su zatvoreni vrtići i škole, kao i za starije i/ili bolesne članove/ice obitelji. Usklađivanje privatnog i profesionalnog života postalo je značajno otežano u periodima lockdowna te tijekom izolacije članova obitelji, a posebice su brojne izolacije osjetili roditelji djece školske dobi, te možemo očekivati da će se to dugoročno odraziti na perspektivu napredovanja i rasta plaća, a samim time i na rodni jaz u plaćama. Istovremeno, pandemija je pokazala da postoji prostor za kreiranje fleksibilnijih radnih mjesta koja će omogućiti ženama više slobode i mogućnosti za usklađivanje privatnog i profesionalnog života pri čemu to ne smije ići u smjeru povećanja radnog vremena te dokidanja prava radnica na isključivanje od radnih obaveza.

Istraživanje o dostupnosti skrbi za reproduktivno zdravlje žena u vrijeme pandemije COVID-19 pokazalo je da je kriza uzrokovana koronavirusom negativno utjecala na dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za žene iz područja reproduktivnog zdravlja. Usluge vezano uz trudnoću i medicinski pomognutu oplodnju odgađane su ili otkazivane, trudnička skrb je smanjena, pregledi su bili rjeđi, što je dio žena potaknuo da ostvarivanje potrebnih zdravstvenih usluga potraže u privatnim klinikama, dok dio žena zbog toga uopće nije obavio preporučene preglede i pretrage, a zabranjivana je i pratnja na porodima, kao i posjete tijekom boravka u bolnici.

Pandemiju je pratio i porast nasilja protiv žena.  I dalje evidentiramo rast kaznenih djela nasilja u obitelj, gdje su žene žrtve u većini slučajeva. Udio žena ubijenih od bliskih osoba u 2021. godini dostiže čak 80% među svim ubojstvima žena. Sam početak ove godine obilježen je s pet ubojstva žena, najmanje tri pokušaja ubojstva i četiri zatočenja žena od strane njima bliskih osoba.

Pred nama je ipak slabljenje pandemije te nam slijedi vrijeme u kojem trebamo početi sanirati posljedice koje je ova kriza ostavila na društvo i ekonomiju. S obzirom na činjenicu da je kriza uzrokovana pandemijom značajno pogodila žene, ključno je da sve mjere oporavka budu rodno osjetljive jer će u protivnom oporavak produbiti postojeće rodne nejednakosti. Oporavak od ove krize trebamo shvatiti kao priliku da uklonimo dosadašnje uzroke rodne neravnopravnosti i kroz proces oporavka izgradimo ravnopravne prilike i kvalitetne uvjete života za žene i djevojke kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta, uz jačanje održivosti i otpornosti društva cjelini. Kako bismo to postigli nužno je uključiti žene u procese odlučivanja o svim aspektima oporavka te osigurati rodno senzibilni pristup u svim politikama i planiranim aktivnostima, uključujući i kreiranje rodno osjetljivog proračuna. Dostojanstveni i sigurni uvjeti rada, koji uključuju dokidanje rodnog jaza u plaćama, a u svrhu čega se očekuje i donošenje  direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih; te eliminacija spolnog uznemiravanja i seksizma na radnom mjestu ključni su za smanjenje postojećih neravnopravnosti.

Digitalizacija i fleksibilizacija radnih procesa, pa i samih radnih mjesta, mora voditi računa o pravu na obiteljski i privatni život te diljem Europske unije bilježimo inicijative koje idu u tom smjeru. Sljedeći ključni elementi su dostupne javne usluge u području skrbi za djecu i starije članove obitelji te u području zdravlja, kao i jačanje socijalnog uključivanja i socijalne sigurnosti najugroženijih skupina žena – žena u ruralnim područjima, žena pripadnica nacionalnih manjina posebno romske nacionalne manjine, žena s invaliditetom i žena na područjima pogođenim prirodnim katastrofama. Hitne i odlučne napore potrebno je uložiti u prevenciju i suzbijanju rodno utemeljenog nasilja pri čemu moramo voditi računa da ono poprima nove oblike te sve više zahvaća digitalni prostor, a o čemu govore i relevantne institucije te su tako tijekom 2021. godine donesene prva Opća preporuka GREVIO-a za provedbu Istanbulske konvencije koja se bavi digitalnom dimenzijom nasilja nad ženama te Izvješće Europskog parlamenta s preporukama Komisiji o zakonodavnoj inicijativi za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu. U Hrvatskoj je nužno žurno donijeti Nacionalni plan za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2022. do 2027. godine i pripadajući Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana, za razdoblje od 2022. do 2024. godine, kao ključni strateški dokument kojim će se utvrditi put oporavka nakon pandemije sa svrhom ostvarenja ustavnog načela ravnopravnosti spolova kao temeljne društvene vrijednosti.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova na tom će putu i dalje snažno tražiti dosljedno poštivanje svih zakona i međunarodnih dokumenata te pratiti rad državnih i lokalnih tijela na postizanju ravnopravnosti spolova, kao i zahtijevati uklanjanje diskriminatornih praksi te biti pomoć žrtvama diskriminacije u traženju svojih prava."