Najviše hrvatskih građana smatra da je prioritetna vrijednost Europskog parlamenta obrana slobode govora i slobode kretanja, dok na razini Europske unije najviše ispitanika smatra da bi Europski parlament primarno trebao braniti demokraciju, pokazuje istraživanje Eurobarometra objavljeno u utorak.

Po 28 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi prioritetna vrijednost Europskog parlamenta trebala biti obrana slobode govora, odnosno slobode kretanja, dok ih 25 posto smatra da bi to trebala biti zaštita ljudskih prava, a 22 posto obrana demokracije

Potonja je vrijednost najvažnija na razini EU-a s 32 posto, nakon čega slijedi zaštita slobode govore i mišljenja s 27 posto te zaštita ljudskih prava s 25 posto.

Zaštita slobode kretanja najvažnija je za 16 posto ispitanika u Europskoj uniji, što je velika razlika u odnosu na 28 posto u Hrvatskoj.

Ispitanici su u anketi koju je naručio Europski parlament mogli odabrati četiri teme koje smatraju da bi trebale biti prioritet u radu Europskog parlamenta.

Na razini EU-a najvažniji je politički prioritet javno zdravstvo s 42 posto, a slijede borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (40 posto) te klimatske promjene  (39 posto), što je znatno drugačije od rezultata u Hrvatskoj.

Prioriteti za hrvatske građane su borba protiv siromaštva na prvom mjestu (52 posto), potpora gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (48 posto) i javno zdravstvo (34 posto). Borba protiv klimatskih promjena prioritet je za 29 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Čak 83 posto Hrvata smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u Europskoj uniji, što je porast od pet posto u odnosu na prethodni eurobarometar. U cijeloj Europskoj uniji korist od Europske unije vidi manje građana – njih 72 posto.

Članstvo u Europskoj uniji kao “dobru stvar” vidi 52 posto Hrvata, 9 posto ih smatra da je članstvo negativno, dok ih je 39 posto neutralno.

Većina građana u EU-u (63 %) je optimistična kad je riječ o budućnosti EU-a.

Potpora građana za EU, a posebno za Europski parlament, značajno se povećala tijekom pandemije covida-19, pokazalo je istraživanje. Važniju ulogu Europskog parlamenta želi 58 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je isti postotak kao u cijeloj Europskoj uniji.

Neutralno mišljenje o Europskom parlamentu ima 45 % ispitanika, a samo 17% negativno. Ovaj pozitivan stav prema EP-u vidljiv je i u posljednjem Standardnom Eurobarometru 95.1 Europske komisije prema kojem od svih EU institucija građani najviše vjeruju upravo Europskom parlamentu.

Od 2015. godine udio ispitanika s pozitivnom predodžbom o Europskom parlamentu porastao je za 12 posto, na 36 posto.

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o Parlamentu ima 43% ispitanika, neutralnu 48%, a negativnu samo 9 posto.

Istraživanje je pokazalo i da europski građani žele znati više o radu EU-a. Prema ovom istraživanju, za njih 43 % najzanimljivije su informacije o tome kako se konkretno troše EU sredstva. Građane također zanima izravni utjecaj europskog zakonodavstva na njihovu državu (30 %), konkretne aktivnosti nacionalnih zastupnika u Europskom parlamentu (29 %) kao i što EU čini kako bi prevladao pandemiju covida-19 (29 %).

Jesensko istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 2. studenog do 3. prosinca 2021. u svih 27 država članica EU-a.