Zadarski sociolog Sven Marcelić osvrnuo se na izborne jedinice i podatke iz popisa stanovništva

"Izbori u Hrvatskoj već se duži period održavaju na način koji ne odražava adekvatno volju građana. Naime, deset izbornih jedinica trebalo bi predstavljati ugrubo isti broj stanovnika, ali to nije slučaj i radi se o prvorazrednom problemu hrvatske demokracije.
Jedno od pitanja koje se postavlja s obzirom na popis stanovništva i njegove rezultate je na koji način on utječe na izborne jedinice i, posredno, na izborne rezultate. Ovom drugom pitanju posvetit ću jednu od sljedećih objava, a zasad prilažem jednu ilustraciju i dva grafa.

Prije svega, malo konteksta. Članak 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kaže da se "Izborne jedinice određuju [...] tako da se broj zastupnika ne smije razlikovati više od + - 5%.

Trenutna situacija je takva da IV. izborna jedinica ima oko 330 tisuća stanovnika, a VII. oko 448 tisuća (točan broj je trenutno nemoguće utvrditi, ali i o tome ću imati poseban status).

Drugim riječima, najmanja jedinica iznosi 73% najveće, odnosno njihovi glasovi imaju omjer 3:4, a nose isti broj mandata.

O ovim su nepravilnostima davno upozoravali u GONG-u kroz studiju Gorana Čulara, ali i neki njegovi raniji radovi, poput "Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016." (Anali hrvatskog politološkog društva, 2018), upozoravaju na ovaj problem. Pred nekoliko dana i demograf Šterc je govorio o genezi ovakvog sustava glasovanja, koji je donesen netransparentno, a s vremenom je posve izgubio adekvatnost.

Stoga je bitno razmotriti i neke alternative i predložiti bolja rješenja, ali za danas sam pripremio samo početne ilustracije.

Prvo što možete vidjeti je karta Hrvatske, preuzeta sa stranica Sabora, na koju sam projicirao koliko bi mandata (ako broj fiksiramo na 140) imala koja jedinica s obzirom na populaciju. Kao što se može vidjeti, samo bi tri ostale na 14 mandata, dok je raspon od 12 do 16.

Pritom je jasno da je gubitak najveći tamo gdje je stanovništvo ekonomski najslabije, u Slavoniji i na prostoru kontinentalne Hrvatske koji nije Zagreb i sjever, a najveći rast je vezan uz neke od zagrebačkih jedinica i Dalmaciju. Sedma jedinica pritom bi imala čak 16 mandata.

Prvi graf prikazuje broj stanovnika po jedinicama, a crte su granice mandata prema popisu stanovništva, gdje bi jedna jedinica trebala imati oko 388 tisuća stanovnika. Crvena crta označava 14 mandata, iscrtana +/ 1 mandat, a puna crna +/- 2 mandata.

Drugi graf prikazuje to isto, ali s preferencijama glasanja, pri čemu su desne, HDZ-u sklone jedinice označene plavom elipsom, a lijeve, SDP-u sklone crvenom. Vidljivo je da su desne jedinice raspršenije, a lijeve su ostale u istom broju mandata.

Stoga se rezultati projicirani na jedinice a adekvatnim brojem mandata ne bi znatno mijenjali na zadnjim izborima (zapravo se gotovo uopće ne bi), ali to je tema za sljedeći status."