Hrvatski premijer Andrej Plenković danas je u Pagu sudjelovao na dodjeli oznake Hrvatski otočni proizvod

Nakon Maslenice, premijer je posjetio Pašku siranu, a potom je sudjelovao na svečanosti dodjele oznaka "Hrvatski otočni proizvod" za 2020. i 2021. godinu, izvijestili su iz Vlade RH.
 
Tom je prigodom naglasio da je ta inicijativa, koja traje od 2007. godine, sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda – svega onoga što čini pravi identitet hrvatskih otoka.
 
Oznaka Hrvatski otočni proizvod, dodao je, jamstvo je kvalitete i izvornosti, a nose je proizvodi s otoka Brača, Hvara, Visa, Korčule, Paga, Krka, Lastova, Dugog otoka, Raba, Cresa, Lošinja, Prvića, Ugljana, Mljeta, Šolte, Žirja, Pašmana, Iža, Murtera, Oliba, Kornata, Raba, Silbe i Zlarina te poluotoka Pelješca.
 
Istaknuo je da je pomorska orijentacija jadranske Hrvatske važna za razumijevanje Hrvatske i njenih različitosti, ali prije svega njenih bogatstava.

Unaprijedili smo strateški, zakonski, programski i financijski okvir života na otocima
 
"Hrvatski otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske koje mnogi naši prijatelji vole i cijene. U pogledu turizma otoci su stalno među najatraktivnijim destinacijama, posjećuju ih brojni turisti, a oni žele upravo domaće proizvode", kazao je premijer Plenković govoreći o smislu inicijative Hrvatski otočni proizvod kojom se tradicija hrvatskih otoka emancipira na vidljiv i prepoznatljiv način.
 
Poručio je da je njegova Vlada dijelom nastavila, a dijelom unaprijedila strateški, zakonski, programski, projektni i financijski okvir unaprjeđenja života na otocima i pružanja potpore.
 
Otoci su, dodao je, i dio Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., u kojoj se naglašava smjer razvoja pametnih i održivih otoka, u potpunosti inkorporiranih u globalne i europske trendove.
 
Vlada želi i održivo upravljanje otočnim resursima, uvažavanje specifičnosti i veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.
 
"Otoci će u budućnosti biti u fokusu jedne od najvažnijih globalnih tema – pitanje klimatskih promjena", istaknuo je.
 
Digitalna tranzicija ogromna šansa za ljude na otocima
 
S druge strane, uz zelenu tranziciju, naglasio je premijer Plenković, važna je i digitalna tranzicija.
 
Upravo je ona, kazao je, ogromna šansa za ljude na otocima, podsjetivši da je Hrvatska prva krenula u otvaranje tržišta rada za digitalne nomade, s obzirom da se s internetskih platformi danas može raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.
 
Hrvatska ima i Nacionalni plan razvoja otoka, podsjetio je premijer Plenković, kojim se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te jačati sve potencijale koji će imati upliv na demografska kretanja, gospodarsku revitalizaciju, poticanje poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnoga gospodarstva, konkurentnosti, inovacija te povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga, zaštite prirode i okoliša te korištenje obnovljivih izvora energije.
 
Jedna od ključnih tema, istaknuo je, je i mobilnost otočana te prometna povezanost, ne samo s otoka na kopno nego i među otocima.
 
Naveo je da je u područje prometa i prometne povezanosti uloženo 1,8 milijardi kuna, u područje gospodarstva  i zapošljavanja 300 milijuna kuna, u područje poljoprivrede 262 milijuna kuna, u energetiku 166 milijuna kuna, u vodno gospodarstvo 162 milijuna kuna, dok je iz proračuna uloženo još 560 milijuna kuna, a sufinancirano je 206 projekata u vrijednosti 118 milijuna kuna kroz Program razvoja otoka.
 
"Nastavit ćemo činiti sve da naši ljudi na otocima ostanu živjeti, da život bude kvalitetniji", poručio je istaknuvši da je otok Pag jedan od sjajnih primjera prepoznatljivosti.