Zadarski sociolog i politički komentator Sven Marcelić osvrnuo se na rezultate popisa stanovništva 2021.

Rezultati potvrđuju ono što se već dobro zna: ljudi najmanje odlaze iz onih dijelova u kojima mogu raditi i zarađivati, a napuštaju one gdje to ne mogu. Razvijeni dijelovi su demografski u najboljem stanju.

Naravno da je danas glavna tema demografska katastrofa s kojom se suočila Hrvatska, a koja se najbolje očituje u tome da smo pali ispod četiri milijuna stanovnika uz gubitak od deset posto.

Oni koji su me pratili na facebooku znaju da već godinama upozoravam na različite razvojne i demografske aspekte u Hrvatskoj i to najčešće u pesimističnom tonu.

Sljedećih dana tome ću posvetiti niz statusa i ilustracija, a počinjem danas s jednim vrlo jednostavnim osvrtom.

U prilogu možete vidjeti tri grafa. Dva pokazuju povezanost gubitka stanovništva sa stopom nezaposlenosti i dohotkom stanovništva, dok se treći bazira na razvojnim skupinama prema Indeksu razvijenosti, zadnjoj verziji iz 2018. Svi podaci su na temelju indeksa razvijenosti i njegovih potkategorija.

Prva konstatacija je da je demografska slika jasno vezana uz razvoj. Prva razvojna skupina (Zg, Ri, Du, Istra), ona s najvišim indeksom, izgubila je 4.9% stanovništva, dok je četvrta, najslabije razvijena (pet uglavnom slavonskih županija), ostala bez šokantnih 17.6%.

Postoji i snažna pozitivna korelacija sa stopom nezaposlenosti i negativna s prihodima.
Vjerovali ili ne, ljudi najmanje odlaze iz onih dijelova u kojima mogu raditi i zarađivati, a napuštaju one gdje to ne mogu. Razvijeni dijelovi su demografski u najboljem stanju

Drugim riječima, demografija ne ovisi o nekoliko tisuća kuna po rođenom djetetu, nego o stvaranju uvjeta za život. Odnosno, onome što je hrvatska politika uspjela potpuno dovesti u pitanje.