Građanima koji nemaju financijskih mogućnosti za nužne popravke zgrada u kojima stanuju, a kamoli za njihovu energetsku obnovu, u tome će pomoći država, piše u četvrtak Večernji list.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izradilo je za tu svrhu Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi do 2025.

Tim su programom analizirane zgrade kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ). Zgrade su građene krajem 60-ih i početkom 70-ih godina i u tako su lošem stanju, navode u Ministarstvu, da osim što nisu prikladne za stanovanje, u nekim slučajevima predstavljaju i sigurnosni rizik.

Uz to, velik broj stanova u državnom vlasništvu koji se nalaze u tim zgradama su prazni i devastirani i ne mogu se obnavljati bez prethodne cjelovite obnove zgrada.

Ukupna moguća ušteda primarne energije na svim zgradama iznosi 27 GWh godišnje. Trošak njihove energetske obnove procjenjuje se na 355 milijuna kuna. Pritom će se 150 milijuna kuna osigurati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a ostala sredstva iz državnog proračuna i to iz preostalog raspoloživog iznosa sredstava prikupljenih na osnovi solidarne naknade za ugroženog kupca energenata.

Očekuje se da će od programa biti izravne i neizravne koristi, pogotovo na lokalnoj razini, kao što su smanjenje energetskog siromaštva, poboljšano zdravlje stanara, lokalno zapošljavanje, prostorna uređenost i povećanje vrijednosti nekretnina.

U Ministarstvu navode da će neizravno provedba programa pridonijeti ostanku i naseljavanju stanovništva na tim područjima, smanjenju izdataka zdravstvenog sustava, cjelokupnom gospodarskom razvoju potpomognutih područja i područja posebne državne skrbi te suzbijanju sive ekonomije.

U sklopu programa identificirano je 413 stambenih zgrada na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi. Nakon potresa u Petrinji 28. i 29. prosinca 2020., kao i naknadnih potresa, provedena je kontrola zgrada u pogođenom području te je popis zgrada ažuriran s podacima iz preliminarnih statičkih pregleda konstrukcija. Prema ažuriranim podacima iz 2021. ukupno je evidentirano 387 zgrada, što čini obuhvat programa, donosi Večernji list.