Događaji

#UNIZD

Geografi istraživali je li Zadar gastro grad: gdje dominiraju restorani, gdje fast food, a gdje pekare?

Geografi istraživali je li Zadar gastro grad: gdje dominiraju restorani, gdje fast food, a gdje pekare?
Sveučilište u Zadru

„Može li Zadar postati gastro grad?“. Odgovor na ovo pitanje prošlog su tjedna ponudili doc. dr. sc. Silvija Šiljeg i mag. geogr. Lovre Panđa s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, koji su u okviru obilježavanja Dana Grada Zadra u Gradskoj knjižnici Zadar prezentirali istraživanje studenata Odjela za geografiju, provedenog u okviru kolegija „Modeliranje prostornih podataka“.

Cilj istraživanja bio je provesti prostornu analizu gastronomskih objekata primjenom kriterija dostupnosti, rasprostranjenosti i demografske napučenosti te predložiti kriterije za razvoj teorijskog koncepta gastro grada s aspekta geografije.

Metodologija je uključivala izradu GIS baze podataka kojom je utvrđeno da je duljina prometnica unutar grada 382,87 km (Izvor: Geofabrik) te da je u gradu 161 gastronomski objekt. Generirane su zone dostupnosti restorana (konoba, pizzerija, bistroa, sala za vjenčanja), objekata brze prehrane i pekara, te je izvršena korelacija između broja stanovnika i gastronomskih objekata, između zona dostupnosti i statističkih krugova i između broja stanovnika i izdvojenih zona dostupnosti.

Najbolju dostupnost restorana (do pet minuta hoda) imaju Poluotok, Voštarnica, Borik i Puntamika, a najlošiju (duže od 15 minuta hoda) žitelji Novog Bokanjca, Bokanjca, Bilog Briga, Ploče, Dračevca, dijelovi Gaženice i sjeverni dijelovi Dikla. Najbolje su prostorno distribuirane pekare, koje su unutar pet minuta hoda dostupne za 58 posto stanovnika,  dok su najlošije prostorno distribuirani objekti brze prehrane. 

- U svijetu su popularna istraživanja u kojima se gradovi srednje veličine nastoje prikazati kao pametni gradovi, zeleni gradovi, sportski gradovi... Jedan od koncepata je i gastro grad, u kojemu se istražuje može li posjetitelj kroz gastronomiju naučiti puno o području u koje dolazi. U istraživanju smo obuhvatili 41 statistički krug s 21 mjesnim odborom, u kojima smo provjeravali dostupnost svih gastro objekata, uključujući pekare i objekte brze prehrane. Posebnim alatom ažurirani su podaci o prometnicama te je ispravljeno oko sto pogrešaka u odnosu na javno dostupne planove, rekao je na prezentaciji mag. Panđa.

Na području Zadra 52 posto svih gastronomskih objekata su restorani, 33 posto su pekare a manje od 15 posto su objekti brze prehrane. Na Poluotoku se situacija značajno mijenja - restorana je skoro 70 posto, pekara tek 13 posto. Poluotok je očekivano najgušće premrežen gastronomskim objektima, iako je (nestvarno zvuči) slabije naseljen, ali je centar turističkog i poslovnog života. Kako se ide prema periferiji, gastronomskih objekata je sve manje (s izuzetkom Dikla i Puntamike), dok pojedini dijelovi na periferiji grada, koji su napučeni stanovnicima, nemaju niti jedan gastronomski objekt.

Najviše objekata brze prehrane je na Poluotoku, Branimiru, Relji te nekoliko izdvojenih zona.U dosta zona uopće ih nema unutar 15 minuta hoda (jedan sat - pet kilometara), što ne čudi jer se često baziraju na dostavi.

Odgovor na pitanje s početka teksta je da se u ovom trenutku, prema kriteriju prostorne distribucije i demografske napučenosti, Zadar ne može brendirati kao gastro grad. Gastronomski objekti trebali bi pružati uslugu ne samo za turiste, nego i za lokalno stanovništvo, pa s geografskog aspekta nisu zadovoljeni kriteriji za razvoj Zadra kao gastro grada. Također, treba poraditi na ponudi u samim gastronomskim objektima. Postojeći ne prezentiraju u potpunosti sve okuse ovog podneblja te bi trebalo razvijati objekte koji imaju tradicionalnu mediteransku hranu i različite vrste usluga.