Prof. Skračić svoje životno i zavičajno iskustvo uspio je projicirati u korice prekrasne knjige, a osebujnim grafikama obogatio ju je Josip Zanki.

Kurnatar nije samo čovjek koji dolazi s prostora arhipelaga Kornati - to je više karakter, čovjek koji dolazi iz zabiti, divljeg svijeta, koji je u tom svijetu, da bi mogao funkcionirati, naučio sve moguće vještine koje su danas postale beskorisne. Isto tako, Kurnati nisu Kornati: Kurnati su prostor u vrijeme djetinjstva Vladimira Skračića, svijet koji je danas nestao i ostat će živjeti samo u ponekim knjigama, istaknuto je danas na Sveučilištu u Zadru, na predstavljanju knjige prof. sr. sc. Vladimira Skračića "Kornati kad su bili Kurnati“, objavljene u izdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige.

Uz autora knjige o njoj su govorili recenzenti akademik Nikola Bašić i prof. dr. sc. Nikola Vuletić.

- Kurnati su vrijeme i prostor kakav je bio kad sam ja bio dijete. Kao djeca mi se nismo mogli igrati igara poput druge djece, jer nismo imali prostora. Zato smo stalno bili pri ruci roditeljima, oko domaćinstva, ribarstva... Naše su ruke mogle odmijeniti ruke naših roditelja, koje su bile deset puta vrjednije. Posjed moje obitelji prostire se na sedam otoka, a bilo je onih koji su imali zemlju i na 10 lokacija, čak i u Modravama, na Kumentu... Sve se vrtjelo oko broda. Da bi mogao obrati masline morao si znati napraviti brod, sašiti jedro, veslati, imati sve vještine da bi se brod napravilo i sačuvalo. Danas su te vještine, kao i beskonačne priče o vremenu, hoće li vjetar rasti ili padati, hoće li biti utiha... beskorisne. Godine čine svoje, i ja i Kurnati idemo svome kraju, rekao je na predstavljanju knjige prof. Skračić.

Akademik Bašić istaknuo je kako je Skračić svoje životno i zavičajno iskustvo uspio projicirati u korice ove prekrasne knjige, a osebujnim grafikama obogatio ju je Josip Zanki. U samom naslovu, isticanjem razlike između Kornata i Kurnata, nagovještava se da se radi o jednom mikrokozmosu koji je u to vrijeme bio izoliran. Ta izoliranost stvorila je posebnu kulturu s njezinim antropološkim manifestacijama.

- U ovoj knjizi Skračić je oživio Kornate između dvije točke klatna: na jednom kraju je njegova autentična kornatska osobnost, na drugom znanstvenik koji znanstvenom metodologijom i instrumentima proučava i promatra fenomen tog prostora, u kojemu je istodobno i insajder i onaj tko gleda izvana. Kada govorimo o kontinuitetu i uporištu kornatske kulture, izlažemo se teškoj frustraciji. Ta je kultura ostala nepriznata i nepristupačna, prezrena i od onih koji su institucionalno na nacionalnoj razini trebali brinuti o njoj, rekao je Bašić.

U suvremenom vremenu, kada su moderne komunikacije učinile svaki prostor bliskim, pa i nekada daleki arhipelag  "udaljenim" svega desetak minuta, bespredmetno je govoriti o posebnom mikrokozmosu.

- Sve kornatske prirodne vrijednosti, one koje su nastale od čovjeka, podređene su najvulgarnijoj turističkoj potrošnji. Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode sve češće se iz prostora zaštite pretvaraju u prostor vulgarne komercijalizacije, prostor stvaranja profita na neodrživoj eksploataciji. Kornati svjedoče o jednom našem paradoksu, da je stupanj zaštite nekog prostora proporcionalan njegovoj devastaciji. Kurnatska kultura imala je svoje zlatno doba, nastavit će živjeti u riječima i pojmovima koje sadrži ova knjiga, rekao je Bašić.

Recenzent Vuletić, koji je sa Skračićem surađivao na brojnim projektima, rekao je da je monografija namijenjena svima, a posebno onima koji do sada nisu imali nikakav doticaj s Kornatima. Napisan je standardnim jezikom i tek u nekim anegdotama prezentira autentičnu murtersku dijalektalnu riječ. Knjigu treba čitati natuknicu po natuknicu, svaki dan, kako bi se u godinu dana steklo široko znanje o ovom prostoru i kulturi.

Autoru je uime Sveučilišta čestitao prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić. Knjiga je izdavački pothvat koja će imati svoj život nakon objavljivanja, o čemu svjedoči i živi interes javnosti i znanstvene zajednice za ovim temama. 

- Govoriti o Kornatima znači govoriti o dodiru Zadra i Šibenika, o životu na moru, uz more, s morem i od mora. U knjizi se ogleda autorov život, kultura, znanost i profesorsko umijeće, jer je ono što je prikupljao od svojih najmlađih dana ugradio u ovo djelo. Oni koji žive na Kornatima i bave se maslinarstvom, stočarstvom, ribolovom, aktivni su čak i dok se odmaraju, jer je sama nazočnost u tom prostoru odmor za dušu. Nadam se da će oni koji budu boravili u tom prostoru ili se njime budu bavili imati ovu knjigu kao temelj koji će im omogućiti da dokuče čarobnu formulu kurnatskog života, poručio je prorektor Faričić.