Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu, Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju i Hrvatski liječnički zbor izdali su opsežne preporuke u vezi s cijepljenjem za parove koji planiraju trudnoću, kao i za parove koji prolaze postupke medicinski pomognute oplodnje.

Donijeli su i preporuke za cijepljenje trudnica i dojilja. U nastavku prenosimo cijeli tekst koji potpisuju prof. dr. sc. Velimir Šimunić, prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, doc. dr. sc. Gordan Zlopaša, prof. dr. sc. Damir Roje i prim. dr. sc. Nenad Veček, prenosi Index.

Zašto se treba cijepiti protiv covida-19? 

Ovaj tekst i preporuka ažurirana je procjena koristi i rizika cijepljenja parova koji  planiraju trudnoću, parova koji prolaze kroz postupke medicinski pomognute oplodnje,  trudnica i dojilja protiv covida-19, uzimajući u obzir dostupne podatke (do 3. studenog 2021 godine). Do sada je objavljeno više od 200 tematskih znanstvenih radova, čiji se sažeti  prikaz iznosi u ovim preporukama.  
Više od polovice pacijenata koji liječe neplodnost zazire od cijepljenja protiv covid-19 infekcije.

Neopravdano se boje rizika cjepiva za reprodukcijske organe, jer su u tijeku  liječenja, ili se plaše za željenu trudnoću nesvjesni činjenice da je obolijevanje od covida-19 ono što predstavlja stvarni rizik za reproduktivno zdravlje, kao i ishode trudnoće. Trudne  žene žele učiniti najbolje za svoje zdravlje i razvoj svog djeteta. Susret s nečim novim i  nepoznatim, poput cijepljenja protiv COVID-19, može značajno otežati donošenje odluka za  sebe i posebno za svoje nerođeno dijete. U vremenu u kojem se javnozdravstvene objave  brzo mijenjaju nije iznenađujuće da trudnice oklijevaju kad je riječ o cijepljenju protiv covida-19.

Negativne posljedice necijepljenja jasno su prikazane u nedavnim podacima iz  Engleske, koji ukazuju da je svaki šesti kritično bolestan pacijent necijepljena trudnica s covidom-19, Navedeni podatak predstavlja hitan podsjetnik da trudnice i žene koje planiraju  trudnoću treba žurno informirati o realnim podacima koji su do sada objavljeni u stručnoj  literaturi, a odnose se na utjecaj cjepiva protiv covida-19 na reprodukciju i trudnoću.  

Bolest covid-19 i oštećenja reprodukcije 

Neplodnost je bolest reprodukcijskih organa žena, i još češće muškaraca. U Republici Hrvatskoj je 17% parova neplodno, uzroci su multifaktorijalni, a nerijetko ostaju i nepoznati. Gotovo svi uzroci neplodnosti liječe se medicinski pomognutom oplodnjom (MPO). Na žalost 70% neplodnih pacijentica je starije od 35 godina, što je često povezano sa zdravstvenim rizicima koje donosi životna dob. Liječenje in vitro fertilizacijom (IVF) i trudnoća su stanja koja mogu povisiti rizik poremećenog zgrušavanja i potencirati prikrivene zdravstvene slabosti.

Nažalost, to su i učinci SARS-CoV-2 virusa. Zato cijepljenje u pripremi trudnoće ili u trudnoći nema alternativu. 

Covid-19 je uvijek ozbiljna bolest koja može naglašeno ili tiho oštetiti reprodukcijske organe muškarca i žene. U trudnoći su mogući dodatni poremećaji. Invaziju SARS-CoV-2  virusa obavljaju glikoproteinski šiljci virusa koji se vežu na membranske receptore stanica domaćina. Receptori za enzim koji pretvara angiotenzin- 2 (ACE-2), neuropilin-1 (NRP-1),  basigin (BSG), CD147 i katepsin ubrzavaju prodor virusa u većinu organa i svojom  aktivacijom potiču snažni upalni odgovor praćen oštećenjima tkiva. Što je više receptora  snažniji je razarajući učinak virusa, ali i patofiziološki odgovor stanica. Posljedično dolazi do disfunkcije organa, što se najviše očituje kao akutna upala pluća ili bronha, otežano disanje  i/ili neki drugi poremećaj disanja.

Ulazne mehanizme za virus imaju i srce, probavni trakt,  jetra, bubreg i koža. Također i spolni organi muškarca i žene gdje infekcija covid-19 virusom rezultira poremećenom funkcijom gonada, hormonalnim disbalansom, otežanom implantacijom s ponavljanim neuspjesima i dugotrajnim umanjenjem plodnosti narušavajući  reprodukcijsko zdravlje oboljelih. Sve navedeno može značajno odgoditi liječenje neplodnosti  IVF-om. Učinci covid-19 upale ogledaju se kroz poremećaj funkcije renin-angiotenzin  sustava (RAS), oksidativnim stresom, citokinskom olujom, visokom temperaturom i  mentalnim stresom.

Ulazni receptori za virus dokazani su u testisu, epididimisu, prostati,  seminalnim vezikulima, jajovodima, jajnicima (folikuli), uterusu i endometriju. Posebno su  izraženi u Leydigovim i Sertolijevim stanicama testisa, što može biti pogubno za  spermatogenezu i proizvodnju testosterona. Stimulacija ovulacije i folikulogeneza povisuju  izražajnost ACE-2 receptora. Upala izazvana SARS-CoV-2 virusom može reducirati ACE-2  receptore što remeti konverziju angiotenzina i dovodi do poremećaja normalne  reprodukcijske fiziologije i plodnosti oba spola. ACE-2 su brojniji u muškaraca. Zato u 40%  pacijenata dolazi do značajnog (2-5 puta) pada koncentracije, motiliteta i morfologije  spermija. Određeni lijekovi (steroidi, antiviralni lijekovi) imaju utjecaj na kvalitativna svojstva  sjemena. Oporavak spermatogeneze viđa se obično tek tri do četiri mjeseca nakon preboljele  bolesti. 

Opisani učinci covid-19 upale na kliničke pokazatelje reprodukcije uz stopu rizika su:

Reprodukcijski organi 15-30%

Trudnoća 10-25%

* Obostrani orchitis * Češći spontani pobačaji * Orchi -epidimitis * Oštećena posteljica

* Testikularna bol - malperfuzija

* Ishemija, edem, krvarenje * Hipoksija i fetalni stres

- oštećenje tubula testisa * Prijevremeni porođaj

* Reducirane L i S stanice * Tromboembolije

- disfunkcija erekcije * Retroplacetarni hematom * Reducirana spermatogeneza * Preeclampsia

- broj i pokretljivost * Zastoj rasta fetusa

- azoospermija * Majčinski morbiditet i

* Anejakulacija mortalitet

* Produljeni menstruacijski ciklusi * Vertikalni prijenos virusa * Promijenjena obilnost menstruacije

* Mrtvorođenost

* Otežana folikulogeneza

Od negativnih patofizioloških učinaka covid-19 upale na reprodukciju valja istaknuti najvažnije: 

1. Poremećaj renin – angiotenzin sustava (RAS)

RAS je važan kontrolor homeostaze u tijelu. Regulira spermatogenezu, sazrijevanje spermija, motilitet i oplodni kapacitet. Reducira proizvodnju testosterona. U žena se poremećaj RAS-a reflektira na steroidogenezu u jajniku, razvoj folikula, zrenje oocite, ovulaciju i obnovu mejoze. Poremećaji su češći uz Sindrom policističnih janika (PCOS).

2. Citokinska oluja i disfunkcija reprodukcije

Uznapredovala bolest covid-19 udružena je sa snažnim munosnim odgovorom i izraženom upalom što može dovesti do ozbiljnih oštećenja organa. Imunološki sustav ili obrambeni sustav tijela dovodi do hiperaktivacije makrofaga i monocita, i započinje pretjerana proizvodnja proupalnih citokina i kemokina. Prenaglašena samoobrana postaje štetna i kontraproduktivna, jer pogrešno modulira funkcije stanica i djeluje autodestruktivno. Proinflamatorni citokini (TNF-α, IL-1ß, IL6/8/10 i dr.) reduciraju funkciju testisa, ovarija i izazivaju upalu. Umanjena je i proizvodnja spolnih hormona.Poremećaji citokina povezuju se s neplodnošću i ponavljanim spontanim pobačajima. Upalna i citokinska oštećenja testisa (uz neplodno sjeme) uz covid-19 bilježi 5-10% muškaraca. Proinflamantorni citokini remete proizvodnju prostaglandina (PGE 2) što može rezultirati dismenorejom, disfunkcijom endometrija i obilnim menstruacijama.

Nepovoljni učinci citokinske oluje izraženi su i u trudnoći. Povezuju se s usporenim rastom fetusa, upalom plodovih ovoja (amnionitisom) i ponavljanim pobačajima.

3. Oksidativni stres i poremećeno reprodukcijsko zdravlje

SARS-CoV-2 može poremećajem RAS-a pojačati oksidativni stres, povisiti nusprodukte (ROS) kisika i oštetiti stanice. Te promjene posljedice su hipoksije i anemije vezane uz COVID-19. Na oksidativni stres najosjetljiviji su testisi, time i spermatogeneza. Povišena je DNA fragmentacija spermija.

4. Vrućica i patofiziologija reprodukcije

Većina covid-19 bolesnika bilježi srednje do visoko povišenu tjelesnu temperaturu. Poremećena termalna homeostaza remeti funkcije organa, uključivo reprodukcijsku biologiju. Visoka tjelesna temperatura (>39°C) kroz 2 do 3 dana dovodi do oštećenja cikličkog stvaranja spermija, morfoloških abnormalnosti, visoke DNA fragmentacija spermija i naglog pada koncentracije muških spolnih stanica od nezrelih do zrelih oblika. U žena dugotrajna vrućica može poremetiti folikulogenezu i embriogenezu. Slabiji je odgovor na stimulaciju ovulacije uz poremećenu steroidogenezu. 

Covid-19 i MPO 

Kratki prikaz patofizioloških promjena prisutnih uz svaku SARS-CoV-2 infekciju  objedinjuje čimbenike koji mogu hendikepirati MPO postupke i znatno umanjiti rezultate IVF a. Uz covid-19 su dokazana značajna oštećenja gameta, posebno spermija, i reduciran je  ukupni reprodukcijski potencijal. Visoka tjelesna temperatura uz niži estradiol smanjuje broj dominantnih folikula. Oslabljena je kvaliteta oocita i blastociste i poremećen receptivitet endometrija. Rezultat je niža stopa implantacije i ponavljani neuspjeh embrio transfera. SARS-CoV-2 upala blokira ACE-2 receptore i može znatno povisiti rizik nastanak teškog oblika ovarijskog hiperstimulacijskog sindroma (OHSS). Porast koncentracije citokina dokazano ima nepovoljan učinak i na ranu trudnoću.  

Covid-19 i trudnoća 

Njemačko društvo opstetričara (Deutsche Gesselschaft für G/G) objavilo je rezultate  praćenja trudnica s covid-19 infekcijom koji pokazuju na izrazito povišene rizike za majku i  fetus (CRONOS registar): 
• 6 puta je češća potreba za intenzivnim liječenjem trudnice, 23 puta nužnost potpore  disanja respiratorom i 10 puta ECMO aparatom, 
• 4-5 puta je viši rizik tromboze, 
• 80% je viši rizik prijevremenog porođaja, a kod teških oblika bolesti do 4 puta, • 80% je viši rizik razvoja preeklampsije, 
• 3 puta je češće intenzivno liječenje novorođenčadi, 
• vjerojatnost mrtvorođenja je dvostruko veća, 
• smrtnost trudnica je 26 puta veća. 

Na sličan način podaci iz Sjedinjenih Američkih Država, objavljeni kroz sustavne  preglede i meta-analize, pokazuju da trudnoća povećava rizik žena oboljelih od COVID-19 u razvijanju teških forma bolesti. Trudnice se zbog toga češće primaju u jedinice intenzivnog  liječenja uz primjenu izvantjelesne membranske oksigenacije ili mehaničke ventilacije respiratorom. Nadalje, u usporedbi s trudnicama koje nisu oboljele od COVID-19 kod njih je  povećan rizik lošijeg ishoda trudnoće uključujući preeklampsiju, prijevremeni porođaj i  mrtvorođenje. 

Cijepljenje protiv COVID-19 kod žena koje planiraju trudnoću i u trudnoći  

Cjepiva protiv COVID-19 pripremaju imunosni sustav za obranu od bolesti. Najviše su u  upotrebi: 
• glasnička cjepiva (mRNA cjepiva): Pfizer-BionTech i Moderna 
• virusna vektorska cjepiva: AstraZeneca i Johnson& Johnson/Janssen 

Kod većina cjepiva za stjecanje imuniteta koji s 80-95% sigurnosti štiti od zaraze  potrebne su dvije doze. Ako (s malom vjerojatnošću) u cijepljenih ipak dođe do zaraze, bolest COVID-19 je redovito znatno blaža, a smrtnost je smanjena na minimum (za 80-90%). 

Ukupno je u Europskoj uniji 260 milijuna odraslih osoba potpuno procijepljeno (75%).  U Republici Hrvatskoj je na žalost cijepljeno tek 54% odraslih. Smrtnost je izuzetno rijetko  izravno povezana s cjepivom, a bilježi se pojedinačno tek na više milijuna cijepljenih. 

Moramo prihvatiti činjenicu da svi lijekovi i cjepiva imaju određene nuspojave. Stoga  je nužno u svakoj situaciji odvagnuti očekivanu dobrobit u odnosu na moguće štetne  događaje. Na tom se principu bazira svakodnevni klinički rad. U konkretnoj „dilemi“ vezano  uz primjenu cjepiva protiv COVID-19 tijekom trudnoće matematički izračeni koristi i rizika  kroz mjeru vjerojatnosti neupitno i jedinstveno ističu cijepljenje kao neusporedivo bolji izbor.  Jednostavno, sve je bolje i prihvatljivije od bolesti COVID-19.

Nuspojave na cjepiva bilježi tek nešto više od 1‰ (14/10000) cijepljenih osoba, a one su uglavnom blage i brzo prolazne (najčešće bol na mjestu uboda, povišena tjelesna temperatura, umor, glavobolja ili probavne  smetnje). Ekstremno su rijetke alergične reakcije, miokarditis, sindrom tromboze s  trombocitopenijom. Učestalost im je tek 5-20 na milijun doza cjepiva. Kod svakog isticanja  pojedinačnog slučaja neke nuspojave treba naglasiti koliko je istim postupkom stvarnih SARS-CoV-2 infekcija, a time i komplikacija bolesti spriječeno. U obzir valja uzeti da i opća  populacija bez cijepljenja ima bolesti, rizike i smrtnost. 

U prosincu 2020. prva cjepiva protiv COVID-19 infekcije su dobila odobrenje za hitnu  upotrebu od strane Uprave za hranu i lijekove (FDA) i to kao seriju s dvije doze u razmaku od  3 tjedna za Pfizer-BioNTech i 1 mjesec za Modernino cjepivo. Istina je da su trudnice bile  isključene iz istraživanja prije registracije cjepiva, pa je u trenutku početka cijepljenja bilo  registriramo samo 36 žena koje su primile cjepivo u najranijoj fazi kada nisu ni bile svjesne  svoje trudnoće.

"Nema dokaza o štetnim učincima"

Povijesno gledano, trudnice se nikada nisu uključivale u klinička ispitivanja  lijekova i cjepiva, što je praksa koju je znanstvena zajednica oduvijek široko kritizirala.  Rezultat je bio rutinsko uskraćivanje korisnih, a ponekad i potencijalno spasonosnih  preventivnih ili terapijskih mjera. Načelno se vjeruje kako su tome razlog pravne zapreke, što  u najvećem broju slučajeva nije istina. Stvarni su razlozi redovito etičke prirode i/ili strah  istraživačkih timova od mediko-legalnih posljedica. Slijedom toga se podaci o sigurnosti i  djelotvornosti primjene lijekova i cjepiva u trudnoći najčešće akumuliraju vremenom, redovito  nakon slučajne primjene u vrijeme rane trudnoće.

U nedostatku dokaza o bilo kakvim  značajnim štetnim učincima, na koncu se vremenom donese odluka o formalnom ispitivanju,  ili se neka cjepiva bez konkretnih studija jednostavno uvedu u kliničku praksu. Ovakva je  praksa ponovljena s cjepivima protiv COVID-19, pa su pred godinu dana gotovo sve  relevantne institucije i stručna društva u svojim smjernicama zagovarale oprezan pristup  individualne procjene odnosa rizika i mogućih koristi cijepljenja pojedine trudnice u skladu s  njenom dobi, prisutnim komorbiditetima te socijalnim i inim okolnostima. U aktualno doba  bukteće pandemije kada sve više trudnica, posebice onih s dodatnim čimbenicima rizika za  razvoj teške forme COVID-19 bolesti već prima cjepivo, etičnost uključivanja trudnica u  placebom kontrolirana ispitivanja sve je manje upitna.  

Evolucija promišljanja o sigurnosti i opravdanosti primjene cjepiva protiv COVID-19  danas se oslanja na analizama podataka organiziranog sustavnog praćenja trudnica nakon  akcidentalnog ili svjesnog cijepljenja. Naglom ekspanzijom cijepljenja datoteke se brzo  povećavaju na dnevnoj bazi, što povećava vjerodostojnost rezultata i zaključaka. U  Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) s početkom cijepljenja pokrenut je „V-safe program“  prijave i praćenja nuspojava cijepljenja putem aplikacije za pametne telefone.

Prema svježe  objavljenim s podacima više od 3 5000 okončanih i 169 937 trudnoća u tijeku nisu uočena  bilo kakva odstupanja u pojavnosti komplikacija trudnoće ili porođaja u populaciji cijepljenih  trudnica. Evidentirano je tek nešto veća učestalost lokalnih reakcija na mjestu vakcinacije  (bolnost) i nešto manje sistemskih nuspojava cijepljenja (zimica, povišena temperatura, bolovi u mišićima). Kako su korištena isključivo mRNA cjepiva, zaključak autora je da se  njihova primjena u trudnoći može preporučiti kao sigurna opcija i svakako sigurnija od  potencijalnog obolijevanja uz nužnost daljnjeg praćenja rezultata.

Studija iz Izraela uključila  je 4399 žena koje su rodile između siječnja i lipnja 2021. u Sveučilišnom medicinskom  centru Sokora u Beershebi – najvećem rodilištu u Izraelu. Od ukupno uključenih žena 913  (21%) primilo je jednu ili obje doze cjepiva Pfizer/BioNTech COVID-19 tijekom drugog ili  trećeg tromjesečja trudnoće. Istraživači nisu pronašli razliku u ishodima trudnoće ili  komplikacijama kod novorođenčadi. Slična zapažanja se mogu naći u iskustvima kolega iz  Ujedinjenog kraljevstva, Belgije i drugih zemalja, što s ukupno preko 200 000 ispitanica predstavlja kvalitetnu osnovu za donošenje preporuke o pozitivnom stavu oko cijepljenja  trudnica protiv COVID-19 infekcije.

Najnovije smjernice

Oslanjajući se na znanstveno publicirana izvješća  praćenja cijepljenih trudnica, počevši od srpnja 2021. godine velik broj nacionalnih i  međunarodnih udruga iz područja ginekologije i porodništva, ali i ostalih medicinskih sfera,  gotovo je istovremeno objavio danas aktualne smjernice vezano uz ovaj problem. Naglašavajući značaj odluke i elaborirajući njenu utemeljenost jedinstveno su preporučili  trudnicama cijepljenje protiv COVID-19 infekcije. Smatraju da bi tome trebao prethoditi  razgovor s izabranim ginekologom, ali da se cijepljenje može provesti i bez toga.

Za pomoć profesionalcima tiskane su preporuke sadržaja i strukture takvog intervjua. Iako bez  znanstvene potvrde i isključivo iz opreza prema bilo kojoj intervenciji u prvom tromjesečju  savjetuje se cijepljenje planirati po okončanju organogeneze. Apostrofira se da duže  odlaganje povećava vjerojatnost obolijevanja sa svim poznatim rizicima. Jedinstven je stav  da se cijepljenje može bez rizika provoditi u babinju i tijekom dojenja. 

Kao najaktualnija referenca, Centar za kontrolu bolesti (CDC) SAD-a je 19. listopada  2021. potvrdio preporuku za COVID-19 cijepljenje za trudnice, žene koje doje, one koje  blisko planiraju trudnoću, ili trudnoću planiraju u budućnosti naglašavajući kako ne postoje  nikakvi dokazi da cjepivo umanjuje plodnost muškarca i žene. 

Učinkovitost cjepiva u trudnoći 

Cijepljenje tijekom trudnoće se s velikim uspjehom provodi desetljećima. Danas sa  sigurnošću znamo da se trudnice mogu bez rizika cijepiti protiv gripe, tetanusa, difterije,  hepatitisa B, pa čak i bjesnoće. Svjesni smo da ne smiju koristiti cjepiva koja sadrže žive  uzročnike (ospice, zaušnjaci, varičela, rubeola, tuberkuloza). Individualna procjena  ostavljena je za odluku cijepljenja trudnica protiv hepatitisa A, antraksa, poliomijelitisa,  pneumokoka i žute groznice. Dosadašnja iskustva s vektorskim cjepivima vektorskim  cjepivima kod trudnica su jako oskudna, a sa mRNA ne postoje.  

Porastom udjela cijepljenih osoba protiv COVID-19 infekcije u cijelom svijetu, povećava se i broj opservacijskih studija koje procjenjuju stvarnu učinkovitosti i sigurnost  najčešće korištenih glasničkih cjepiva protiv COVID-19. Fiziologija trudnoće podrazumijeva  proklamaciju humoralne (protutijela) i kočenje stanične imunosti, posebno njenog  nespecifičnog dijela posredovanog NK stanicama (engl. natural killer cells) što se postiže  različitom aktivacijom pomagačkih limfocita.

Primjerice, postoje dokazi da se razine CD4+ i  CD8+ limfocita smanjuju tijekom trudnoće, kao i razine nekih upalnih citokina. Budući da su  cjepiva temeljena na mRNA rezultat nove tehnologije koja nije do sada bila široko testirana, vjerojatno je da se imunološki odgovor potaknut ovim cjepivima u trudnica potencijalno može  razlikovati od onog u općoj populaciji žena.

U studiji iz Izraela, objavljenoj u Nature Medicine  prikazano je da je cjepivo BNT162b2 mRNA COVID-19 jednako učinkovito za trudnice kao  što je prethodno objavljeno za opću populaciju u istom vremenskom razdoblju: 96%  učinkovitosti protiv dokumentirane infekcije i 97% učinkovitosti protiv simptomatske infekcije  7 do 56 dana nakon primitka druge doze cjepiva.

Visoka procjenjena učinkovitost cijepljenja

Procijenjena učinkovitost cjepiva u smislu smanjenja stope hospitalizacije povezane s COVID-19 bila je visoka, ali je mali broj slučajeva  spriječio preciznu ocjenu i objektivan numerički izračun. Ovi rezultati odražavaju učinkovitost  uglavnom protiv izvornog referentnog soja SARS-CoV-2 i varijante B.1.1.7 (Alpha), koji su bili  dominantni sojevi u Izraelu tijekom istraživanja. Pretpostavka je autora da će se učinkovitost  cjepiva primjerena općoj populaciji u perspektivi koristiti i za ocjenu učinkovitosti istih varijanti  virusa kod trudnica, posebice za cjepiva temeljena na mRNA platformi.  

Mora se naglasiti kako nijedno od postojećih COVID-19 cjepiva ne sadrži žive komponente virusa što bi bila zapreka korištenju u populaciji trudnica. 

Usprkos navedenom, u nas je cijepljenje protiv COVID-19 virusa nažalost i dalje predmet rasprave. Skepsa dijelom proizlazi iz činjenice da još uvijek nemamo čvrstu  preporuku Europskih agencija (Europski centar za kontrolu bolesti-, ECDC i sl.). U Njemačkoj  ističu da je pozitivna odluka za cijepljenje trudnica snažna preporuka struke koja nadilazi  sporost agencije (STIKO). 

Iako je cijepljenje dokazano visoko učinkovito i danas predstavlja jedini alat protiv  COVID-19 bolesti, u Hrvatskoj je još uvijek značajan broj osoba koje se kolebaju po pitanju  cjepiva, skeptika i anti-vaksera. Navodimo samo neke zablude koje se šire i na žalost  prihvaćaju. 

Mitovi i zablude o COVID-19 cjepivu, neplodnosti i trudnoći 

1. Cjepivo nije testirano u trudnica i onih koje pokušavaju zanijeti? 

Trudnice su istina bile isključene iz prospektivnih istraživanja koja su prethodila registraciji  cjepiva. Studije praćenja cijepljenih trudnica do sada objedinjuju više od 200 000 trudnoća i  sustavno se provode od samog početka primjene cjepiva. 

2. Cjepivo izaziva pobačaje? 

Ne postoji niti jedan razlog za takvo mišljenje, jer su sva istraživanja utvrdila nepromijenjenu učestalost spontanih pobačaja u usporedbi sa trudnicama koje nisu primile  cjepivo. 

3. COVID-19 cjepivo oštećuje i razara posteljicu? 

Dokazano je da ne postoji križna imunosna reakcija protein šiljka (spike protein) i  sincitin-1 u posteljici. Time je otklonjena sumnja da cjepivo može poremetiti razvoj posteljice.

4. Cjepiva s mRNA mijenjaju čovjekov DNA i mogu umanjiti plodnost? 

Cjepivo s mRNA ne ulazi u ljudski genom, ne mijenja DNA, već izvan jezgre stanice  uzrokuje potiče sintezu proteina koji aktivira stvaranje imunosti na virus.  

5. Tisuće žena su imale reprodukcijskih problema jer su bile u kontaktu s  cijepljenim osobama? 

Bez ikakvog medicinskog dokaza zbog takve zablude u proljeće je zatvorena škola u  Miamiju (SAD). Više od 50% anketiranih skeptika čvrsto vjeruje da cjepivo može oštetiti žensku plodnost (VOX). Nitko od njih nikada nije svoj stav potkrijepio ni s jednim  znanstvenim dokazom. 

6. Žene nakon cijepljena imaju vrlo obilne menstruacije (ugruške)? 

Imunološke promjene mogu samo kratkotrajno i prolazno utjecati na menstruacijski  ciklus, ali ne i na plodnost. Takve su se promjene svojedobno bile uočile kod cjepiva s  oslabljenim živim virusom (npr. vodene kozice). Niti jedno COVID-19 cjepivo u upotrebi nije  izvedeno iz živog virusa. Nije dokazano da su uz cijepljenje češći poremećaji  menstruacijskog ciklusa. U općoj populaciji poremećaji ciklusa i nepravilna krvarenja su  redovito češća nakon 40. godine. 

Zaključci o cijepljenju 

Danas, nakon gotovo dvije godine borbe s COVID-19 pandemijom, na temelju zaključaka  velikog broja znanstveno utemeljenih, relevantnih istraživanja i publikacija, te argumentiranih  mišljenja svih uglednih stručnih institucija i društava (Svjetske zdravstvene organizacije WHO, Američkog društva za reproduktivnu medicinu - ASRM, Europskog društva za humanu  rreprodukciju i embriologiju - ESHRE, Kraljevskog društva opstetričara i ginekologa - RCOG,  Američkog koleđa za opstetriciju i ginekologiju - ACOG CDC, i dr.) možemo naglasiti  slijedeće zaključke i preporuke: 

• COVID-19 cjepiva su danas jedino učinkovito sredstvo za borbu protiv SARS CoV-2 infekcije jer: 
- sprječavaju ili znatno ublažavaju bolest 
- značajno umanjuju sve rizike teškog oblika bolesti 
- snažno štite trudnicu pa i fetus i novorođenče od bolesti 
- štite nerođeno dijete od prijevremenog poroda 

• Nuspojave cijepljenja su rijetke, ili ekstremno rijetke i uglavnom su blage i  prolazne . 

• Ne postoji niti jedan dokaz da cijepljenje umanjuje mogućnost zanošenja. • Ne postoji niti jedan razlog ili dokaz da cjepiva protiv COVID-19 imaju neki  poseban rizik za neplodne žene, trudnice ili dojilje.  

• Cjepiva protiv COVID-19 ne izazivaju neplodnost niti umanjuju plodnost. Takve  učinke može imati infekcija SARS-CoV-2 virusom, a ne cjepivo protiv njega. • Cjepiva protiv COVID-19 ne umanjuju rezervu jajnika.

• Cijepljenje ne utječe na karakteristike spermiograma. 

• Cijepljeni parovi mogu očekivati zadržanu plodnost i bolje rezultate liječenja, od  onih koji obole od COVID-19 

• Cijepljenje je pogodno za žene koje su u pripremi, očekuju ili se liječe IVF-om.  Nije potrebno činiti značajan vremenski razmak između cijepljenja i početka  liječenja IVF-om odnosno zanošenja. 

• Niti jedno cjepivo ne utječe negativno na menstruacijski ciklus. • Cjepivo protiv COVID-19 ne izaziva erektilnu disfunkciju. 

• Trudnice imaju veći rizik od teških oblika COVID-19 bolesti od žena izvan  trudnoće. 

• Trudnice treba cijepiti  

• Cijepljenje protiv COVID-19 ne treba odgađati zbog trudnoće, niti trudnoću zbog  cijepljenja. 

• Svakoj trudnici bi prije cijepljenja trebalo osigurati konstruktivan razgovor s  liječnikom u kojem bi mogla dobiti relevantne podatke vezano uz cijepljenje. • S obzirom na to da je većina podataka iz literature o cijepljenju trudnica protiv  COVID-19 infekcije vezana uz primjenu mRNA cjepiva, sva stručna društva i  udruge ističu taj oblik cjepiva za najbolji izbor vezano uz primjenu u trudnoći i  dojenju. 

• Kako bi se posredno zaštitile trudnice, preporuča se prioritetno cijepljenje  njihovih bliskih kontakt osoba, posebice partnera, kao i primalja i liječnika. • Trudnice se mogu cijepiti u bilo kojoj fazi trudnoće, a eventualno izbjegavanje u  prvom tromjesečju nema znanstvenu podlogu već je rezultat općeg stava  prema bilo kakvim intervencijama u ranoj trudnoći. 

• Cijepljenje ne povisuje rizik spontanih pobačaja. 

• U slučaju teških oblika COVID-19 ponekad je, isključivo zbog stanja majke, nužno ranije poroditi dijete. Nedonoščad tada imaju mnoge probleme proizašle  iz preranog poroda, a ne zaraze virusom.  

• Cijepljenje smanjuje rizik od razvoja teškog oblika bolesti, a time i vjerojatnost od prijevremenog poroda pa tako izravno čuva zdravlje ploda. 

• Cijepljeni parovi mogu očekivati zadržanu plodnost i bolje rezultate liječenja, od  onih koji obole od COVID-19 

• Antitijela cijepljene trudnice se prenose preko posteljice u fetus i pružaju mu  određenu zaštitu, što se prenosi i na prvih nekoliko tjedna nakon porođaja • Antitijela cijepljene ili trudnice koja je preboljela COVID-19 infekciju se preko  mlijeka prenose novorođenčetu pružajući mu svojevrsnu zaštitu.