Neće biti masovnog cijepljenja po školama, ali ako je u jednom razredu više od 70 posto zainteresiranih za cijepljenje, u tom slučaju doći će liječnik i cijepiti će djecu, piše u srijedu Večernji list.

Potrebno da razrednik ili netko u ime škole zatraži od liječnika školske medicine takvo organizirano cijepljenje. Ako većina roditelja jednog razreda to želi, može se organizirati, objasnila je voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a, epidemiologinja Dijana Mayer.

Zasad to nije zatražila nijedna škola ni razred, a pojedinačno se u Hrvatskoj do sada cijepilo prvom dozom nešto manje od 15 tisuća djece do 18 godina, a objema njih oko 10 tisuća.

Podaci HZJZ-a, prema dobi cijepljenja govore da je do prošlog tjedna cijepljeno 2698 djece od 12 do 14 godina, što je 2,7 posto djece u toj kategoriji, te 35.752 mladih između 15 i 19 godina, odnosno njih 18 posto.

 Zbog COVID -19 infekcije u 2021. hospitalizirana su 532 djeteta do 17 godina od čega u zadnjih mjesec dana 102 djeteta.

 U zapadnoeuropskim zemljama, a posebno u SAD-u i Izraelu, cijepilo se daleko više djece nego u Hrvatskoj. Ono što je izazvalo zabrinutost bili su slučajevi upale srčanog mišića (miokarditisa) nakon cijepljenja mRNA cjepivom, i to češće kod dječaka. Taj je rizik uvršten i u podatke o Pfizerovom i Moderninom cjepivu. Međutim, praksa je pokazala da su te upale uglavnom blage i prolazne te bez posljedica.

 Delta soj, za razliku od "originalnog" wuhanskog, u znatno većoj mjeri zahvaća djecu, a liječnici i znanstvenici diljem svijeta slažu se da su rizici od COVID-19 i moguće dugoročne posljedice ovog oboljenja veći od rizika od miokarditisa. 

 Prema podacima HZJZ-a, interes za cijepljenje djece i adolescenata u posljednjih mjesec dana porastao je za 30 posto.

 Roditelji koji imaju pitanja i dvojbe o cijepljenju djece mogu se obratiti epidemiolozima u HZJZ-u ili u bilo koji županijski zavod za javno zdravstvo, piše u srijedu Večernji list.