Za bolju demografsku sliku EU-a potrebno je mlade više uključiti u politiku, ojačati ruralna područja i povećati životni standard, složili su se sudionici građanskog dijaloga na temu demokracije i demografije održanog u utorak u Sofiji.

Građanski dijalog o demografiji i demokraciji s potpredsjednicom Komisije, Dubravkom Šuicom održan je sklopu Konferencije o budućnosti Europe, a organizirali su ga u Sofiji ministarstva vanjskih poslova Bugarske i Hrvatske u partnerstvu s Paneuropom Bugarska i predstavništvom Komisije.

„Želimo što više uključiti mlade, pružiti im potrebne informacije i naučiti ih kako funkcionira demokracija, na kojoj Unija i počiva“, rekla je Šuica odgovarajući na izjavu iz publike kako bi htjeli biti više uključeni u donošenje odluka u EU-u.

Konferencija o budućnosti Europe inicijativa je institucija Europe unije kako bi saslušali mišljenja Europljana o budućnosti Europe.

Nedavno  istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 92 posto Europljana želi da se glas građana „uzme više u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe”, a uz pomoć Konferencije, EU to želi i ostvariti.

U razgovoru s potpredsjednicom Komisije građani su imali priliku upoznati se s funkcioniranjem Atlasa demografije, interaktivnog alata za vizualizaciju, praćenje i predviđanje demografskih promjena u EU-u. Osmislili su ga znanstvenici iz Zajedničkog istraživačkog središta (Joint research centre), a geografski vrlo precizni i demografski pouzdani podaci pomoć će boljem usmjeravanju politika EU-a (npr. zdravstvo, obrazovanje, politika rada, socijalna politika).

„Ažurirana verzija Atlasa izlazi u prosincu“, rekla je Šuica i najavila da će se „nadograditi podacima o utjecaju pandemije, imigracija i remigracija na demografiju“.

Starenje europskog stanovništva utječe negativno na gospodarstvo, a potpresjednica Komisije najavila je da „Komisija radi na novim pristupima ovom problemu“.

Velik potencijal za popravljanje demografske EU vidi upravo u ruralnim područjima, a za njihovo osnaživanje predstavljen je akcijski plan u lipnju ove godine.

„Cilj je do 2025. imati stabilnu internetsku vezu u svim ruralnim područjima“, objavila je Šuica.

Na rezultate ankete koji su pokazali da su mladima za odluku na život na nekom određenom području najbitnije poslovne prilike odgovorila je da „danas postoji mnogo prilika za rad na daljinu, a skorašnja digitalna i prometna povezanost otvorit će mnoge mogućnosti za život na selima i otocima“.

S opadanjem nataliteta i iseljavanjem mladih u potrazi za poslom suočavaju se zemlje istočne i južne Europe, no u zadnje vrijeme uočava se i trend povratka ljudi iz imigracije u svoje matične zemlje. 

"Postoje neke indikacije da je upravo pandemija koronavirusa uzrokovala remigracije“, rekla je Šuica i istaknula da Komisija „želi preobraziti stari uzorak odljeva mozgova u cirkulaciju/kruženje mozgova“.

U kontekstu jednakih prilika za obrazovanje i zaposlenje mladih u svim članicama EU-a, Šuica je napomenula da se radi i na vraćanju mladih u matične zemlje nakon razmjene znanja i iskustava. Takvom strategijom,  nazvanom "brain boostingom", žele se iskoristiti nova znanja mladih na državnom, regionalnom ili lokalnom nivou njihovih matičnih zemalja.

Ministar vanjskih poslova Bugarske, Svetlan Stoev istaknuo je da su „mladi ljudi okosnica naše budućnosti, a na nama je politička odgovornost da im pružimo bolje mogućnosti u smislu radnih mjesta i rješavanjem demografskih problema“.

Potrebno što prije početi rješavati demografske probleme, apostrofirao je i ministar vanjskih poslova Hrvatske, Goran Grlić Radman. 

„Prema podacima Eurostata broj stanovništva Europe se povećava“, no „ to je povezano s imigracijama“, naveo je i pozvao na zajedničko rješavanje situacije budući da je „prirodna promjena stanovništva EU-a negativna već godinama“.