Teška prometna nesreća dogodila se u subotu u Zagrebu, a u kojoj je vozač električnog romobila na mjestu ostao mrtav. Radi se o prvoj nesreći u Hrvatskoj u kojoj je smrtno stradao vozač električnog romobila.

Kako je izvijestila policija, 28-godišnji vozač Opel Astre zagrebačkih registracija kretao se kolnikom Servisne ceste u smjeru zapada, a dolaskom do kućnog broja 10A Branimirove ulice nije se zaustavio kod prometnog znaka "Raskrižje s cestom s prednošću prolaska", već je nastavio kretanje namjeravajući se uključiti na kolnik Branimirove ulice, piše Index. 

Vozač je udario u električni romobil, kojim je upravljao 46-godišnjak, zadržavajući smjer kretanja ravno. Na mjestu je preminuo.

Aktualiziralo je to problematiku romobila na hrvatskim cestama.

Inače, Ministarstvo unutarnjih poslova je u srpnju u javnu raspravu pustilo novi prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, čiji je jedan od ciljeva regulirati električne romobile i slična vozila.

Novi zakon uvodi kategoriju "osobna prijevozna sredstva", koja podrazumijevaju i električne romobile.

Ovo "osobno prijevozno sredstvo" je, dakle, vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h. Osobnim prijevoznim sredstvom u prometu smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina.

Oni koji postižu brzinu veću od 25 km/h, prema novom Zakonu, morat će biti homologirani i registrirani.

Prema Zakonu, također, vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja. Ako biciklistička staza ne postoji, vozači električnih romobila mogu se kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da se ne kreću brže od prosječne brzine čovječjeg hoda. Odnosno, maksimalno 5 kilometara na sat.

Ako netko bude zatečen da električnim romobilom ili drugim osobnim prijevoznim sredstvom vuče prikolicu, kaznit će ga se s 300 kuna. Ista kazna predviđena je i za mlađe od 16 godina koje se zatekne u vožnji bez kacige.

Za vožnju izvan biciklističkih staza i drugih predviđenih površina kazna će biti 500 kuna. Također, 500 kuna platit će oni koji će nepropisno parkirati električni romobil.

Oni koji prebrzo voze? Oni će se kažnjavati novčanom kaznom od 1000 kuna.

Index je razgovarao s prometnim stručnjakom i sudskim vještakom za promet Goranom Husinecom, kojega smo pitali što je najbolje napraviti za što bolji suživot romobilista i ostalih sudionika u prometu.

"Mi moramo napraviti biciklističke staze po kojima će se kretati i romobili", rezolutan je Husinec.

"Mi ne znamo kakva će vozila biti i za godinu, dvije godine. Tehnika napreduje i tu bi biciklistička staza puno toga pospješila. Što do tada? Moramo biti obazrivi prema tim ljudima, a oni moraju pažljivo voziti", njegove su riječi.

"To znači da ne voze brže od 5 km/h na nogostupu. Iako treba reći da je njima trenutno zabranjeno voziti i po cesti i po nogostupu, formalno govoreći", pojasnio je.

Pitamo ga je li to onda amnestira vozače automobila, koji bi mogli skriviti prometnu nesreću u kojoj sudjeluju i oni na romobilima.

"Ne amnestira ih. Automobil je opasna stvar. On se zakonski gleda kao opasna stvar, vozač automobila, bez obzira na to je li netko drugi kriv ili nije, mora paziti na te ljude", objasnio je.

"Činjenica jest da se na romobiliste gleda kao na neke niže vrijedne u prometu, a to je zato što nemaju svoj prostor, pa smetaju i automobilistima i pješacima. Zato trebaju dobiti svoje staze, a u prijelaznom razdoblju svi zajedno trebamo biti jako obazrivi" zaključio je Husinec.

Index je kontaktirao i predsjednika Hrvatske udruge vozača električnih automobila HUVER Gorana Petkovića.

On nam govori da, prema saznanjima iz Udruge, u Hrvatskoj ima oko 20.000 malih električnih vozila.

"Nažalost, točnim podacima ne raspolažemo, budući da ne postoji statistički podatak o broju vlasnika malih električnih vozila", poručio je Petković.

Kako je biti vozač romobila u Hrvatskoj? Kakvi su uvjeti za vožnju na cestama?

"U trenu kada vozači malih električnih vozila nisu definirani u zakonu, vozači malih električnih vozila susreću se s izazovima gdje ni sami ne znaju gdje mogu voziti, ni koju zaštitnu opremu trebaju koristiti. Zakon koji će se donijeti jasno će definirati područje kretanja i načine vožnje. Uvjeti za vožnju na cestama su složeni budući da prijedlog zakona definira kretanje po biciklističkim trakama ili stazama te nogostupu. Nije definirano gdje se vozači električnih vozila trebaju kretati ako ne postoje ni biciklistička staza ni nogostup", kazao je Petković.

Novi zakon mogao bi sadržati da "jači" romobili budu registrirani, kao i da na nogostupu ne voze brže od 5 km/h... Pitamo ga što misli o tome.

"Smatramo da ograničavanje snage elektromotora do 250 W nije potrebno, budući da ograničenje brzine kretanja omogućuje sigurnost svih sudionika prometa te mislimo da bi navedena stavka u zakonu trebala biti obrisana. Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala u područjima primjene govori da se navedena uredba za L1 B vozila ne primjenjuje ako vozilo nema jedno sjedeće mjesto, tako da nije moguće homologirati električni romobil kao vozilo", izjavio je.

"Što se tiče vožnje na nogostupu uz ograničenje 5 km/h, smatramo da treba promijeniti tekst prijedloga tako da se vozači malih električnih vozila smiju kretati nogostupom ako ne postoji biciklistička traka ili staza uz primjerenu brzinu kako se ne bi ugrozila sigurnost svih sudionika prometa. Naime, mali električni romobili, koji su najčešće u našem prometu, trebaju pokretačku silu od 5 km/h kako bi se uopće elektromotor pokrenuo", rekao je.

No, misli da je zakon sve u svemu dobar.

"Zakon kao takav vrlo je dobro koncipiran, uz nekoliko manjih estetskih promjena, kao što su micanje ograničenja elektromotora i promjena kretanja nogostupom uz primjerenu brzinu", objasnio je.

Pitamo ga kako gleda na odnos prema romobilistima na cestama.

"Svi sudionici prometa trebali bi biti svjesni da su mala električna vozila postala naša svakodnevica te su u vrijeme pandemije covida-19 postali odličan alternativni način prijevoza, izbjegavajući javni prijevoz, kao i tekuće gužve u urbanim sredinama. Mala električna vozila su savršen način za mikromobilnost te su građani stekli naviku koristiti ih zbog svoje jednostavnosti", pojasnio je.

"Svakako apeliramo na vozače malih električnih vozila da koriste zaštitne kacige zbog svoje sigurnosti, kao i reflektirajući materijal u smanjenim uvjetima vidljivosti kako bi bili što uočljiviji u prometu. Mala električna vozila naša su sadašnjost te će se u budućnosti broj električnih vozila u urbanim sredinama svakako još dodatno povećati te u zakonsku proceduru treba što prije poslati navedeni prijedlog zakona kako bi vozači malih električnih vozila bili prepoznati u zakonu", zaključne su riječi Gorana Petkovića.