Povišeni kolesterol jedan je od ključnih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a posebna je opasnost nasljedni poremećaj metabolizma koji ima oko 20.000 ljudi u Hrvatskoj, no prepozna se u svega jedan posto slučajeva, istaknuto je u ponedjeljak u povodu Svjetskog dana srca.

Ovogodišnji Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, posvećen je utjecaju tzv. lošeg kolesterola, odnosno povišenoga LDL-kolesterola na kardiovaskularno zdravlje, o čemu je bilo govora na okruglom stolu Hrvatskog kardiološkog društva.

Upozoreno je da su bolesti srca i krvožilnog sustava vodeći uzrok smrti u europskim zemljama s udjelom od oko 30 do 50 posto.

Povišeni kolesterol nerijetko je prisutan u općoj populaciji, zbog čega veliki broj ljudi obolijeva i umire od komplikacija ateroskleroze, kao što je srčani ili moždani udar. 

Poremećaj metabolizma masnoća može biti i nasljedan, tada je riječ o obiteljskoj hiperkolesterolemiji. Riječ je o genskoj mutaciji koja se nasljeđuje ne samo u obitelji već i od bližih srodnika, gdje organizam od rođenja može biti izložen visokim vrijednostima LDL kolesterola.

Ti pacijenti imaju i 20 puta veći rizik od obolijevanja i smrti od aterosklerotskih bolesti, a oboljeti mogu i vrlo mlade, naizgled zdrave i vitalne osobe bez ikakvih simptoma.

Procjenjuje se da od nasljednog oblika poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20.000 tisuća osoba, ali bolest je prepoznata kod svega jedan posto tih ljudi.

Ipak, ako se poremećaj otkrije dovoljno rano suvremena medicina može pomoći oboljelima, istaknuli su Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu.

Takve bi pacijente trebalo što ranije početi liječiti, pa je važno voditi računa o kardiovaskularnom zdravlju unutar obitelji i bližih srodnika te se savjetovati s liječnicima, rečeno je na okruglom stolu.