Hrvatski sudovi, izuzmu li se iz podataka predmeti u gruntovnicama, iz sudskog registra i jednostavni stečajevi potrošača, u prošloj su godini nagomilali neriješene predmete za gotovo 30.000 s obzirom na 2019., piše u četvrtak Jutarnji list.

Istodobno su riješili gotovo 45.000 predmeta manje, ali i primili više od 28.000 predmeta manje nego godinu ranije. Najveći su problem općinski sudovi koji su primili više od 16.000 predmeta manje u godini korone, riješili 35.000 predmeta manje i povećali broj neriješenih predmeta za gotovo 43.000.

Ako se tim podacima pribroje predmeti zemljišno-knjižnih odjela, predmeti sudskog registra i jednostavni stečajevi potrošača, onda su te brojke ipak bolje. Tako su prošle godine sudovi riješili više predmeta nego što su zaprimili, a ostalo je neriješeno 464.770 predmeta, odnosno smanjen je broj neriješenih predmeta za oko tri posto. Istodobno je smanjen broj riješenih predmeta za dva posto.

Izuzmu li se iz podataka stečajevi potrošača, onda ispada da je za tri posto smanjen priljev predmeta, kao i broj riješenih predmeta, a za čak pet posto povećan broj neriješenih predmeta, što je najviše izraženo u građanskim parničnim i prekršajnim predmetima na općinskim sudovima te predmetima sudskog registra na trgovačkim sudovima.

Broj neriješenih predmeta na kraju 2020. kontinuirano se smanjuje u upravnim, ovršnim, trgovačkim i zemljišnoknjižnim postupcima, s time da je u gruntovnicama taj broj smanjen za čak 33 posto, ali nastavljen je negativan trend povećanja broja neriješenih kaznenih predmeta od 2014., tako da se i 2020. bilježi povećanje broja neriješenih predmeta ove vrste.

"Važno je napomenuti da su na općinskim sudovima nastavili pristizati parnični predmeti u povodu tužbi protiv banaka zbog kredita u švicarskoj valuti, a u značajnom broju i kolektivne tužbe u radnim sporovima radi isplate", tumači se u izvješću zašto su baš općinski sudovi najlošiji.

Promatrajući stopu ažurnosti u 2020., ona je iznad poželjne vrijednosti od 100 posto, a vrijeme trajanja sudskih postupaka kraće samo za dva dana. To se tumači činjenicom da je na sudovima prošle godine radilo 37 sudaca manje nego 2019.

Povećanje priljeva predmeta bilježi se na trgovačkim sudovima, i to se uglavnom odnosi na sudski registar, na Vrhovnom i Visokom prekršajnom sudu priljev je isti kao i godinu ranije, a na svim ostalim sudovima manji je priljev predmeta, posebno na općinskim sudovima, gdje to smanjenje iznosi čak 12 posto, što se tumači manjim priljevom predmeta jednostavnog postupka stečaja potrošača i zemljišnoknjižnih predmeta te manjim brojem pokrenutih parnica, donosi Jutarnji list.