Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je 7. srpnja 2021. u javno savjetovanje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, primarno zbog potrebe regulacije kretanja sve većeg broja električnih romobila i sličnih vozila, a što nije u potpunosti na zadovoljavajući način bilo regulirano postojećim zakonom.

Sindikat biciklista je na web stranici objavio svoje prijedloge i objašnjenja te omogućio građanima lakše sudjelovanje u e-savjetovanju. Pozivaju građane da najkasnije do 7. kolovoza 2021. iznesu svoje primjedbe i prijedloge kako bi se izmjene zakona, štetne za sve nemotorizirane sudionike u prometu, a posebno vozače bicikala, zaustavile.

U jesen prošle godine, prilikom javnog savjetovanja u vezi Obrasca prethodne procjene za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama, Sindikat biciklista je istaknuo potrebu da se tim nacrtom prijedloga zakona ne propusti prilika kvalitetnije definirati i ostale odredbe koje se tiču i drugih ranjivih skupina u prometu: pješaka i biciklista.

Kako navode iz Sindikata biciklista, njihovi prijedlozi imali su za cilj poticanje promjene zakona u skladu s dobrom praksom iz drugih (europskih) država, primjerice:

● omogućavanje prijevoza osoba (djece) u prikolici za bicikl,

● definiranje minimalne udaljenosti prilikom pretjecanja vozača bicikala,

● omogućavanje ugradnje snažnijih motora u električne bicikle s obzirom da trenutna maksimalna snaga istih ne zadovoljava potrebe teretnih bicikala ili bicikala za prijevoz putnika (rikše),

● strože sankcioniranje parkiranja vozila po biciklističkim prometnim površinama,

● jasnije definiranje prednosti vozača bicikala na biciklističkim prijelazima,

● mogućnost ograničenja brzine u naseljenim mjestima na 30 km/h ili manje radi povećanja sigurnosti najmlađih sudionika u prometu.

Iz Sindikata biciklista napominju kako Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama, za koji nije provedeno propisano javno izlaganje, nije uvažio niti jedan od njihovih ranijih prijedloga te da nastoji odgovornost staviti isključivo na ugrožene skupine, umjesto na one koji predstavljaju najveću opasnost na cestama – motorna vozila, u čiju se protočnost kretanja i komfor ne zadire.

Smatraju da je za Hrvatsku kao zemlju koja se želi pozicionirati na karti važnih cikloturističkih destinacija, ali i sve njezine stanovnike koji su voljni korištenjem održivih prijevoznih sredstava donijeti korist ne samo sebi nego cijeloj zajednici zbog manjeg zagađenja i buke, manjih prometnih gužvi, veće produktivnosti i manjih troškova za infrastrukturu i zdravstvo, ovakva prometna politika nazadna u 21. stoljeću.