U srpnju je Vir na drugom mjestu iza Rovinja, dok je od početka godine do kraja srpnja na trećem mjestu najboljih domaćih turističkih destinacija. Bolji od otoka rekordera samo su Rovinj i Poreč, slabiji je Medulin.

Vir je do kraja srpnja zadržao sjajnu drugu poziciju s ukupno 857.205 ostvarenih turističkih noćenja, dok je ovogodišnji turistički lider Rovinj i u srpnju bio neprikosnoven s 910.506 noćenja domaćih i stranih gostiju. Treće mjesto u srpnju pripalo je Poreču koji je imao 735.033 noćenja, četvrto Medulinu (698.337), peto Umagu (640.969), šesto Novalji (624.024), sedmo Malom Lošinju (621.107), osmo Crikvenici (562.550), deveto Taru (469.174) i deseto mjesto Funtani (449.379). 

Virskih 857,2 tisuća noćenja u srpnju iznosi velikih 95,1 posto udjela u rekordnim brojkama iz 2019. godine (901.537 noćenja), kada je Vir također bio druga najbolja destinacija u Hrvatskoj, a ujedno predstavlja rast od 19,5 posto kada se podaci usporede s lanjskim virskim rezultatima u srpnju (717.108 noćenja) koji su bili najbolji u državi. Inače najbolji srpanjski turistički rezultat svih vremena ima Rovinj s 1.009.572 noćenja (2019.), a s ovogodišnjim brojkama dohvatio je 90,2 posto od te rekordne statistike.

U top 10 hrvatskog turizma u srpnju plasiralo se sedam istarskih destinacija, Vir iz Zadarske županije kao jedini predstavnik dalmatinskog turizma, Crikvenica iz Primorsko-goranske županije te Novalja iz Ličko-senjske. 

Od početka godine do kraja srpnja najviše noćenja ponovno ima lider Rovinj – ostvario je 1.591.945 noćenja; drugi je Poreč (1.153.685), treći Vir (1.143.149), a četvrti Medulin (1.011.170). To su jedine destinacije u Hrvatskoj – turistička velika četvorka – koje su dosad ostvarile više od milijun noćenja, a slijede ih Umag (929.124), Mali Lošinj (906.724), Novalja (822.381), Crikvenica (757.949), Funtana (719.380) i deseti Zadar (703.042). Na 22. mjestu u poretku 50 najboljih destinacija u Hrvatskoj nalazi se Nin s 462.570 noćenja, Pag je 25. s 423.428, Biograd na moru je 36. s 363.963, a Pakoštane su na 39. mjestu s 340.877 noćenja ostvarenih od 1. siječnja do 31. srpnja.        

U dosadašnjih virskih 1,14 milijuna noćenja udio domaćih gostiju iznosi 56,8 posto, stranih 43,2 posto, dok je kod 78.597 turističkih dolazaka udio stranaca znatno veći – 62,1 posto. Najviše noćenja na otoku rekorderu od početka godine do kraja srpnja ostvarili su redom Slovenci, Nijemci, Mađari, Česi i Slovaci, a iste su nacije najuspješnije i u dolascima, ali s nešto drukčijim redoslijedom: Slovenci, Mađari, Nijemci, Česi i Slovaci. 

U komercijalnoj smještaju u srpnju ostvareno je 238.892 noćenja s rastom od 31,3 posto u odnosu na lanjski srpanj te 31.966 dolazaka domaćih i stranih gostiju s rastom od 32,8 posto. U ovoj kategoriji turističkog prometa rast su ostvarili Hrvati (27,8 posto), ali i gotovo svi strani turisti: Slovaci (128,8 posto), Mađari (92 posto), Bosanci i Hercegovci (56,8 posto), Poljaci (48,6 posto), Austrijanci (42,3 posto) Česi (38,2 posto) i Slovenci (25 posto). Praktički su od svih virskih emitivnih tržišta jedino Nijemci u padu od 29,2 posto u odnosu na lanjske brojke komercijalnog smještaja.