Transparency International objavio je rezultate obimnog istraživanja o učestalosti i prirodi korupcije u 27 zemalja EU-a. Osim što je Hrvatska u najvećem dijelu opisana kao jedna od najkorumpiranijih članica Unije, priroda pojedinih kategorija korupcije koje se odnose na našu zemlju opisuje još i mračniju sliku od samih brojki.

Dokument Global corruption barometer za 2021. kao jednu od kategorija navodi "sextortion", oblik korupcije koji je ujedno i seksualno iskorištavanje, situacija u kojoj osoba iz sustava javnih usluga, a koja nudi koruptivnu uslugu, za to traži seks kao protuuslugu, prenosi RTL.

Što se Hrvatske tiče, 13 posto ispitanika odgovorilo je da se ili osobno suočilo s takvim oblikom pritiska ili zna za konkretan slučaj nekoga koga je pružatelj javnih usluga ucjenjivao traženjem nekog oblika seksa. Jedina gora od Hrvatske u EU je Bugarska u kojoj je 17 posto ispitanih odgovorilo pozitivno na ovo pitanje.

Trećina građana RH dala je mito

Prosjek za EU je inače sedam posto, a da se takvo što oko njih događa, smatra 74 posto građana EU-a.

Što je s ostalim oblicima korupcije? Za javne usluge u Hrvatskoj je prošle godine potezalo veze 36 posto građana prema istom istraživanju, što čak i nije nekakav posebno loš udio, gledajući prosjek EU-a.

Po nekoliko posto više građana veze je potezalo čak u zemljama poput Luksemburga, Belgije, Austrije… A bitno češće veze su se potezale u Francuskoj i Portugalu (48 posto), dok je najgore stanje po ovoj osnovi u Češkoj (57 posto).

Dalje, mito za dobivanje javnih usluga u prošloj je godini platilo, u ovom ili onom obliku, 14 posto građana Hrvatske, po čemu smo peti najgori iza Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Litve. Za takav oblik korupcije skoro da i ne znaju u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj…

"Plaćanje mita ograničen je na samo nekoliko zemalja", zaključak je istraživanja po ovoj kategoriji.

Ono u čemu je Hrvatska apsolutna najgora u EU jest percepcija korupcije u vladi, odnosno, u Hrvatsko je na pitanje je li korupcija u vladi veliki ili mali problem, čak 92 posto odgovorilo da je riječ o velikom problemu. Prosjek u EU je za ovakvu percepciju 62 posto građana koji smatraju da je korupcija u njihovoj nacionalnoj vladi veliki problem.

O svojoj vladi gore misle samo Ciprani

Istraživanje je pokazalo i to da 32 posto građana EU-a ima dojam da je korupcija porasla tijekom pandemije covida-19, a da ih 44 posto smatra da je ostala na istim razinama.

Porast ovakvog dojma ograničen je opet na samo nekoliko zemalja. Najgore je na Cipru, gdje 65 posto njih primjećuje da je korupcija u pandemiji rasla. Sljedeća je Slovenija, inače po mnogim kategorijama niže korumpirana zemlja. Čak 51 posto Slovenaca primjećuje bujanje korupcije u pandemiji. Pa dalje Bugarska, Rumunjska, Hrvatska sa 41 posto itd.

Što se tiče odgovora na pitanje što misle o tome koliko se kvalitetno nacionalna vlada bori protiv korupcije, i u tom dijelu istraživanja u Hrvatskoj je rezultat katastrofalan.

Hrvatska je druga najgora s mišljenjem o svojoj vladi po ovom pitanju; 72 posto građana smatra da vlada u Zagrebu loše nastupa u borbi protiv korupcije, što je red veličine otprilike Češke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, Latvije, gdje je dojam po nekoliko posto blaži nego kod nas. 

Na Cipru je ovakvog dojma 80 posto građana.

Više vjerujemo EU nego Banskim dvorima

U EU, generalno, jedno razumno povjerenje u svoju vladu ima 48 posto građana, u pravosuđe čak 61 posto, u policiju 77 posto, a u institucije EU-a 56 posto. Tu opet situacija nije jednoobrazna. Hrvatska spada u onu skupinu članica EU-a u kojima građani izrazito više vjeruju institucijama EU-a nego svojoj vladi.

Institucijama EU-a se puno više vjeruje u Sloveniji (31 posto), Poljskoj, Španjolskoj, a zatim u Hrvatskoj, u kojoj je povjerenje u vlasti na razini EU-a čak 28 posto više nego u vlasti na razini Banskih dvora.

Građani EU-a odgovarali su na pitanja iz mnoštva drugih kategorija; 48 posto ih smatra da se njihove vlade pri donošenju odluka uopće ne obaziru na to što o toj odluci misle građani, 52 posto ih smatra da je podmićivanje ili korištenje osobnih veza potpuno uobičajeno u poslovanju u privatnom sektoru, 53 posto ih je uvjereno da njihova vlada funkcionira po inerciji privatnih interesa članova vlade.

Hrvatska je druga najgora i po dojmu građana koliko se vlada, kod nas je dakle riječ o vladi premijera Andreja Plenkovića, pri donošenju odluka ravna prema mišljenju građana.

Ljude je jako strah osvete ako prijave korupciju

Kod nas je to samo 14 posto, gora je tek Latvija u kojoj je to tek 13 posto, susjedi u Sloveniji nešto su manje frustrirani po tom pitanju, zadovoljno ih je 17 posto. S druge strane ljestvice su Finci, kojih smatra da ih vlada sluša čak 62 posto, Irci sa 49 posto…

I što na kraju kad je čovjeku već puna kapa i odluči prijaviti korupciju nadležnih institucijama?

U EU 45 posto građana bojalo bi se prijaviti korupciju zbog straha od osvete, a 47 posto korupciju bi prijavilo bez ikakvog straha. Na ovakav dojam, iščitava se iz izvještaja, utječe i povjerenje u pravosudni sustav u koliko mjeri bi ili ne bi doista progonio korumpiranu osobu.

U Hrvatskoj se korupciju boji prijaviti čak 72 posto građana i po takvim razinama straha gori od nas su samo Ciprani koji šute u 76 posto slučajeva. Slovenija je čak treća najgora, ali već kod Slovenaca u odnosu na Hrvatsku stanje je primjetno nešto manje tragično, njih 66 posto u strahu šuti pred korupcijom.

Slijede Bugarska, Grčka, Italija, Portugal, Malta u kojoj je u strahu od korupcije bitno manje ljudi nego kod nas (56 posto), unatoč ubojstvu istraživačke novinarke Daphne Caruane Galizie… Najmanje su, pak, uplašeni Finci, Danci, Nijemci, Estonci itd.