Transparency International objavio je rezultate obimnog istraživanja o učestalosti i prirodi korupcije u 27 zemalja EU-a. Osim što je Hrvatska u najvećem dijelu opisana kao jedna od najkorumpiranijih članica Unije, priroda pojedinih kategorija korupcije koje se odnose na našu zemlju opisuje još i mračniju sliku od samih brojki.
Dokument Global corruption barometer za 2021. kao
jednu od kategorija navodi “sextortion”, oblik korupcije koji je
ujedno i seksualno iskorištavanje, situacija u kojoj osoba iz
sustava javnih usluga, a koja nudi koruptivnu uslugu, za to traži
seks kao protuuslugu, prenosi RTL.
Što se Hrvatske tiče, 13 posto ispitanika odgovorilo je da se ili
osobno suočilo s takvim oblikom pritiska ili zna za konkretan
slučaj nekoga koga je pružatelj javnih usluga ucjenjivao
traženjem nekog oblika seksa. Jedina gora od Hrvatske u EU je
Bugarska u kojoj je 17 posto ispitanih odgovorilo pozitivno na
ovo pitanje.
Trećina građana RH dala je mito
Prosjek za EU je inače sedam posto, a da se takvo što oko njih
događa, smatra 74 posto građana EU-a.
Što je s ostalim oblicima korupcije? Za javne usluge u Hrvatskoj
je prošle godine potezalo veze 36 posto građana prema istom
istraživanju, što čak i nije nekakav posebno loš udio, gledajući
prosjek EU-a.
Po nekoliko posto više građana veze je potezalo čak u zemljama
poput Luksemburga, Belgije, Austrije… A bitno češće veze su se
potezale u Francuskoj i Portugalu (48 posto), dok je najgore
stanje po ovoj osnovi u Češkoj (57 posto).
Dalje,
mito za dobivanje javnih usluga u prošloj je godini platilo, u
ovom ili onom obliku, 14 posto građana Hrvatske, po čemu smo peti
najgori iza Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Litve. Za takav oblik
korupcije skoro da i ne znaju u Švedskoj, Finskoj, Danskoj,
Španjolskoj, Nizozemskoj…
“Plaćanje mita ograničen je na samo nekoliko zemalja”, zaključak
je istraživanja po ovoj kategoriji.
Ono u čemu je Hrvatska apsolutna najgora u EU jest percepcija
korupcije u vladi, odnosno, u Hrvatsko je na pitanje je li
korupcija u vladi veliki ili mali problem, čak 92 posto
odgovorilo da je riječ o velikom problemu. Prosjek u EU je za
ovakvu percepciju 62 posto građana koji smatraju da je korupcija
u njihovoj nacionalnoj vladi veliki problem.
O svojoj vladi gore misle samo Ciprani
Istraživanje je pokazalo i to da 32 posto građana EU-a ima dojam
da je korupcija porasla tijekom pandemije covida-19, a da ih 44
posto smatra da je ostala na istim razinama.
Porast ovakvog dojma ograničen je opet na samo nekoliko zemalja.
Najgore je na Cipru, gdje 65 posto njih primjećuje da je
korupcija u pandemiji rasla. Sljedeća je Slovenija, inače po
mnogim kategorijama niže korumpirana zemlja. Čak 51 posto
Slovenaca primjećuje bujanje korupcije u pandemiji. Pa dalje
Bugarska, Rumunjska, Hrvatska sa 41 posto itd.
Što se tiče odgovora na pitanje što misle o tome koliko se
kvalitetno nacionalna vlada bori protiv korupcije, i u tom dijelu
istraživanja u Hrvatskoj je rezultat katastrofalan.
Hrvatska je druga najgora s mišljenjem o svojoj vladi po ovom
pitanju; 72 posto građana smatra da vlada u Zagrebu loše nastupa
u borbi protiv korupcije, što je red veličine otprilike Češke,
Bugarske, Slovenije, Rumunjske, Latvije, gdje je dojam po
nekoliko posto blaži nego kod nas.
Na Cipru je ovakvog dojma 80 posto građana.
Više vjerujemo EU nego Banskim dvorima
U EU, generalno, jedno razumno povjerenje u svoju vladu ima 48
posto građana, u pravosuđe čak 61 posto, u policiju 77 posto, a u
institucije EU-a 56 posto. Tu opet situacija nije jednoobrazna.
Hrvatska spada u onu skupinu članica EU-a u kojima građani
izrazito više vjeruju institucijama EU-a nego svojoj vladi.
Institucijama EU-a se puno više vjeruje u Sloveniji (31 posto),
Poljskoj, Španjolskoj, a zatim u Hrvatskoj, u kojoj je povjerenje
u vlasti na razini EU-a čak 28 posto više nego u vlasti na razini
Banskih dvora.
Građani EU-a odgovarali su na pitanja iz mnoštva drugih
kategorija; 48 posto ih smatra da se njihove vlade pri donošenju
odluka uopće ne obaziru na to što o toj odluci misle građani, 52
posto ih smatra da je podmićivanje ili korištenje osobnih veza
potpuno uobičajeno u poslovanju u privatnom sektoru, 53 posto ih
je uvjereno da njihova vlada funkcionira po inerciji privatnih
interesa članova vlade.
Hrvatska je druga najgora i po dojmu građana koliko se vlada, kod
nas je dakle riječ o vladi premijera Andreja Plenkovića, pri
donošenju odluka ravna prema mišljenju građana.
Ljude je jako strah osvete ako prijave korupciju
Kod nas je to samo 14 posto, gora je tek Latvija u kojoj je to
tek 13 posto, susjedi u Sloveniji nešto su manje frustrirani po
tom pitanju, zadovoljno ih je 17 posto. S druge strane ljestvice
su Finci, kojih smatra da ih vlada sluša čak 62 posto, Irci sa 49
posto…
I što na kraju kad je čovjeku već puna kapa i odluči prijaviti
korupciju nadležnih institucijama?
U EU 45 posto građana bojalo bi se prijaviti korupciju zbog
straha od osvete, a 47 posto korupciju bi prijavilo bez ikakvog
straha. Na ovakav dojam, iščitava se iz izvještaja, utječe i
povjerenje u pravosudni sustav u koliko mjeri bi ili ne bi doista
progonio korumpiranu osobu.
U Hrvatskoj se korupciju boji prijaviti čak 72 posto građana i po
takvim razinama straha gori od nas su samo Ciprani koji šute u 76
posto slučajeva. Slovenija je čak treća najgora, ali već kod
Slovenaca u odnosu na Hrvatsku stanje je primjetno nešto manje
tragično, njih 66 posto u strahu šuti pred korupcijom.
Slijede Bugarska, Grčka, Italija, Portugal, Malta u kojoj je u
strahu od korupcije bitno manje ljudi nego kod nas (56 posto),
unatoč ubojstvu istraživačke novinarke Daphne Caruane
Galizie… Najmanje su, pak, uplašeni Finci, Danci, Nijemci,
Estonci itd.