Peteročlano Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) trebalo bi u utorak popodne u sjedištu tog suda u Den Haagu objaviti pravomoćnu presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao je u studenome 2017. Mladiću kaznu doživotnog zatvora pošto ga je proglasio krivim za najteže ratne zločine tijekom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici. Na tu su se presudu žalili tužiteljstvo i obrana.

Serge Brammertz, glavni tužitelj MICT-a - koji je pravni sljednik ugašenog ICTY-ja - rekao je uoči izricanja pravomoćne presude Mladiću kako očekuje da će mu biti potvrđena kazna doživotnog zatvora. "Optimistični smo da smo uspjeli uvjeriti suce Žalbenog vijeća da potvrde izrečenu prvostupanjsku presudu", rekao je Brammertz u ponedjeljak.

Mladić je 2017. proglašen krivim za najteže ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, no vijeće ICTY-a je odbacilo optuže da je odgovoran i za genocid počinjen u još pet općina u BiH 1992. godine, poput Prijedora gdje su snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.

Tužiteljstvo je zatražilo da drugostupanjsko vijeće MICT-a potvrdi i tu točku optužnice a tome se nadaju i žrtve zločina dok Mladićeva obrana očekuje oslobađajuću presudu ili barem ponavljanje suđenja.

Presudu kojom ICTY i MICT kao njegov pravni sljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj izravno povezan s ratom u Bosni i Hercegovini izreći će žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Mladić kojega su inozemni mediji poput BBC-ja odavno proglasili "krvnikom iz Bosne", izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostupanjskom je presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Nakon suđenja koje je potrajalo više od pet godina, tijekom kojega su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i obrane, odbačen je jedino dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Na prvostupanjsku presudu žalili su se i tužiteljstvo kao i obrana. Tužiteljstvo je tražilo od drugostupanjskog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica.

Mladićeva obrana pak tvrdi kako je prvostupanjsku presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudaca koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakotne okolnosti pa traže da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena a on oslobođen. Ukoliko to ne bi bio slučaj predlažu ponovno suđenje.

Prvu optužnicu protiv Mladića ICTY je podignuo u srpnju 1995. godine dok je još trajao rat u BiH a optužen je zajedno s političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem koji je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor a kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Druga proširena optužnica podignuta je u studenom 1996. godine i uključivala je genocid u Srebrenici.

Mladić je godinama bio u bijegu skrivajući se najprije u dobro zaštićenim vojnim objektima po BiH da bi se ispostavilo kako je nakon toga pobjegao u Srbiju gdje je bio pod zaštitom vojske i političkog vrha predvođenog Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Koštunicom. U svibnju 2011. ipak je uhićen u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

"Okončali smo jedan težak period naše povijesti", kazao je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić komentirajući uhićenje Mladića koji je odmah nakon toga izručen ICTY-u te je do danas ostao u pritvorskoj jedinici suda gdje čeka konačnu presudu.

Zbog epidemioloških mjera koje je nametnula pandemija prouzročena koronavirusom izricanje presude Mladiću, za razliku od prethodnih sličnih slučajeva, u sjedištu MICT-a u Den Haagu moći će pratiti samo krajnje ograničeni broj novinara i posjetitelja.

No među njima će ipak biti predstavnici četiri udruge koje okupljaju bošnjačke ratne stradalnike.

Jedna od njih Munira Subašić, predsjednica udruge "Majke enklava Srebrenice i Žepe" medijima u BiH kazala je kako se nada da će Mladić u konačnici biti presuđen i za genocid iz 1992. godine a da ne može ni zamisliti da bi ga sud oslobodio ili mu smanjio kaznu.

"Očekujemo doživotnu kaznu. Očekujemo da konačno oni koji su podržavali Mladića shvate što je radio", kazala je Subašić za "Dnevni avaz".

No Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ističe kako je zabrinut zbog stajališta predsjedateljice sudskog vijeća Prisce Matimbe Nyambe i to zbog njezina očitovanja u slučaju Zdravka Tolimira, bivšeg generala vojske bosanskih Srba.

Tolimir je u Den Haagu 2015. godine osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina ali je oslobođen optužbi za genocid u Žepi.

Sutkinja Nyambe bila je članicom prvostupanjskog vijeća koje je sudilo Tolimiru i tada je u izdvojenom mišljenju ustvrdila kako praktično nema niti jednog dokaza koji bi podupro optužnicu protiv njega a da su svjedoci koju su ga teretili bili pristrani.

"Bio bi veliki presedan i velika ljaga kada bi sudsko vijeće odlučilo osloboditi Mladića", kazao je Tahirović za televiziju N1 dodajući kako se i on nada da će u konačnici presuda sadržavati i kaznu za zločine genocida iz 1992. godine.

Oslobađajućoj se presudi ipak nadaju u Mladićevoj obitelji.

"Ukoliko se uzmu u obzir dokazi, Ratko Mladić će 8. lipnja biti oslobođen, a ako MICT potvrdi prvostupanjsku presudu bit će to dokaz da njihov rad nema veze sa međunarodnim pravom i pravdom", kazao je Mladićev sin Darko za srbijanske medije.