Ti izbori, na kojima pravo birati i biti biran ima oko 137 tisuća birača, održat će se jer na svibanjskim lokalnim izborima nije osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina

Hrvatsku na jesen očekuju još jedni izbori - dopunski izbori za članove predstavničkih tijela, općinskih i gradskih vijeća i županijskih skupština, iz reda nacionalnih manjina u više od 80 jedinica, što je višestruko više nego 2017. kada su dopunski izbori raspisani u samo pet općina.

Ti izbori, na kojima pravo birati i biti biran ima oko 137 tisuća birača, održat će se jer na svibanjskim lokalnim izborima za članove predstavničkih tijela općina, gradova i županija nije osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina (konkretno srpske, bošnjačke, ukrajinske, romske, mađarske i talijanske), odnosno u nekim općinama i hrvatskog naroda.

Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju samo birači iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda koji imaju pravo na zastupljenost i prebivalište na području jedinice. Pravo predlaganja kandidacijskih lista imaju političke stranke i birači.

Hrvati biraju u tri općine

Općine u čija vijeća nisu izabrani predstavnici hrvatskog naroda su Jagodnjak, Borovo i Trpinja, u njihova vijeća treba izabrati po jednog Hrvata.

U općinska vijeća Cetingrada, Gunje i Svete Nedjelje (u Istarskoj županiji) trebat će izabrati po jednog predstavnika bošnjačke manjine, a u općinsko vijeće Bogdanovaca predstavnika ukrajinske manjine.

U općinama Petrijanec (Varaždinska županija), Peteranec (Koprivničko-križevačka), Darda, Jagodnjak, Kotoriba, Mala Subotica,  Podturen i Pribislavec u općinska će se vijeća birati po jedan član iz reda romske manjine, a u općini Orehovica dva člana. Jedan će se član iz romske manjine na jesen birati i u skupštinu Međimurske županije.

Na svibanjskim izborima nije osigurana dovoljna zastupljenost pripadnika mađarske manjine u općinama Darda, Draž i Erdut, pa će se i u njima održati dopunski izbori. Ipak, treba napomenuti da su u općini Draž od tri člana općinskog vijeća iz reda mađarske manjine već izabrana dva, pa predstoji izbor još jednoga, a po jedan se bira i u Dardi i u Erdutu.

Od četiri predstavnika talijanske nacionalne manjine u gradskom vijeću Rovinja u svibnju su izabrana tri, na dopunskim izborima treba će izabrati još jednoga. Po jednog člana iz te manjine birat će se i u općinska vijeća Vižnjana i Vrsara te u županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije.

U 60-ak lokalnih jedinica u predstavnička će tijela trebati izabrati članove iz reda srpske nacionalne manjine, najviše - tri, u županijsku skupštinu Vukovarsko-srijemske županije, dva su već izabrana. Po dva će se člana, primjerice, birati u općinska vijeća Hrvatske Dubice, Rasinje, Đulovca, u županijske skupštine Sisačko-moslavačke,  Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske županije, Šibensko-kninske županije (dva su već izabrana) itd.

Jednog svog člana srpska nacionalna manjina treba izabrati i u skupštinu Grada Zagreba, koji ima status županije.

S pet na 80-ak izbora

Broj dopunskih izbora koji će se održati ove godine višestruko je veći u odnosu na 2017. kada je Vlada raspisala dopunske izbore u samo pet općina. Rezultat je to nedavnih promjena u Zakona o lokalnim izborima.

O čemu se točno radi, objašnjava član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

Naime, Zakonom koji je bio na snazi 2017., odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda u vijećima i skupštinama postizala se popunjavanjem predstavničkog tijela sa lista koje su sudjelovale na izborima. Broj članova vijeća i skupština po takvom popunjavanju, mogao je biti paran. Tek ako se primjenom tada važećih odredbi Zakona o lokalnim izborima nije mogla osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina odnosno hrvatskog naroda u predstavničkim tijelima, Vlada je raspisivala dopunske izbore u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice, kaže Hojski.

Objašnjava i kako je izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima iz prosinca 2020. propisano da će Vlada raspisati dopunske izbore, u roku od 90 dana od konstituiranja vijeća ili skupštine neke jedinice.

"Dakle, neće se automatski nakon izbora 'popunjavati' predstavnička tijela pripadnicima nacionalnih manjina, radi osiguranja njihove odgovarajuće zastupljenosti, već će odmah doći do raspisivanja dopunskih izbora", tumači Hojski. 

Broj članova vijeća i skupština po provedenim dopunskim izborima može biti paran.

Iz DIP-a poručuju i kako je u ovom trenutku preuranjeno govoriti koliko će stajati provedba dopunskih izbora.