Više od četvrtine odraslih u Europskoj uniji vjerojatno bi odbilo cjepivo protiv covida-19 kada im se ono ponudi, pokazuje istraživanje Eurofounda objavljeno u četvrtak.
U Hrvatskoj je 45,2 posto ispitanih navelo da će se vjerojatno
ili vrlo vjerojatno cijepiti, a 43,1 posto da se vjerojatno ili
vrlo vjerojatno neće cijepiti. U sigurnost cjepiva ne vjeruje
42,9 posto ispitanih u Hrvatskoj, dok se njih gotovo 20 posto
brine da će im se zdravlje pogoršati nakon cijepljenja. S
rečenicom “Mislim da covid-19 ne postoji” slaže se 14,7 posto
ispitanih u Hrvatskoj, dok njih 37,9 posto vjeruje da je rizik od
covida-19 preuveličan.
Bugari najmanje skloni cijepljenju
Bugari su bili najmanje skloni cijepljenju, 67 posto odraslih
Bugara navelo je da se vjerojatno ili vrlo vjerojatno neće
cijepiti. U Irskoj je tek 10 posto odraslih reklo da neće primiti
cjepivo, prenio je Reuters. Istraživanje je otkrilo
podjelu istoka i zapada EU-a. Osim u Francuskoj i Austriji,
namjera cijepljenja bila je iznad 60 posto u svim
zapadnoeuropskim zemljama. Kod nordijskih i
mediteranskih zemalja postotak je još viši.
Na istoku Europe postotak onih koji se žele cijepiti puno je
niži, kreće se od 59 posto u Rumunjskoj do 33 posto u Bugarskoj.
Rezultati su također sugerirali snažnu vezu između otpora cjepivu
i uporabe društvenih mreža, osobito kod onih kojima su
društvene mreže glavni izvor informacija, navodi Eurofound koji
je proveo istraživanje.
“Nažalost, ova otkrića odražavaju neuspjeh u pružanju uvjerljive
i jasne komunikacije o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva”, rekla
je Daphne Ahrendt iz Eurofounda.
Društvene mreže glavni utjecaj otpora
cjepivu
Glavni utjecaj na otpor cjepivu bilo je vrijeme provedeno na
društvenim mrežama i korišteni medij, pokazuje istraživanje. Udio
se povećava na 40 posto onih koji koriste društvene mreže kao
svoj primarni izvor vijesti. Među ljudima koji su se informirali
preko tradicionalnih medija – tiska, radija i televizije, samo je
18 posto ispitanih bilo skeptično prema cijepljenju.
Istraživanje je također otkrilo da su studenti, zaposlene ili
umirovljene osobe manje od prosjeka oklijevali
primiti cjepivo, dok je 39 posto nezaposlenih ili onih s
dugotrajnim invaliditetom više oklijevalo. Istraživanje je
provedeno između veljače i ožujka ove godine nakon punih godinu
dana života s ograničenjima u pandemiji covida-19 diljem
bloka s 27 članica.
