Ukupno 45 osoba imenovano je odlukom ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa članovima nove radne skupine za izradu dokumenta Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine

Njihov je zadatak izraditi smjernice poboljšanja u sustavu, kao i izrada akcijskog plana njihove provedbe.

Novoosnovana skupina broji 78 članova, jer većina ih ima i zamjenike. Voditelj Radne skupine za razvoj obrazovanja je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak, a njegov zamjenik, također iz redova Fuchsova ministarstva, Hrvoje Bakić.

Šarolika skupina

Osim njih, u skupini je još deset predstavnika Ministarstva znanosti, kao i predstavnici ministarstava rada, turizma, gospodarstva i regionalnog razvoja. Uključeni članovi dolaze i iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Držanog ureda za Hrvate izvan RH, kao i ureda za razvoj digitalnog društva. Nadalje, o razvoju obrazovanja za sljedećih šest godina odlučivat će i predstavnici Zavoda za zapošljavanje, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, agencija iz područja obrazovanja.

U šarolikoj skupini sjedit će i predstavnik Hrvatske zajednice županija, Udruga gradova u RH, Vijeća veleučilišta, Studentskog zbora, udruga ravnatelja osnovnih i srednjih škola, sindikata pa i nastavničkih udruga, čiji su članovi često kritizirali poteze raznih garnitura Ministarstva. Riječ je o, primjerice, profesorici Tamari Šoić iz Nastavničke grupe "45 minuta" i profesoru Tvrtku Pleiću iz Udruge "Nastavnici organizirano".

S obzirom na različita stajališta koja pojedinci iz grupe zastupaju o promjenama u obrazovanju, bit će zanimljivo vidjeti kako će se oko koncepta budućeg nacionalnog razvoja školstva složiti akademik Vladimir Paar i, primjerice, Tvrtko Pleić iz Nastavnici organizirano. Akademika, poznatog po kritikama kurikularne reforme o kojima je HAZU izdao dvije knjige (tzv. Plavu i Bijelu), u Fuchsovu je radnu skupinu predložila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Tu je i, kao predstavnik Rektorskoga zbora RH, splitski rektor Dragan Ljutić, a zamjenica mu je još jedna kritičarka reforme, zadarska rektorica Dijana Vican. S druge strane, u skupinu nije uključen prvi voditelj kurikularne reforme Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Strateški dokument

- U Bijeloj i Crvenoj knjizi školstva koje je izdao HAZU, ima vrlo korisnih informacija. Na što se mi u radnoj skupini konkretno trebamo usmjeriti, treba reći ministar. Prema bivšoj ministrici sam bio kritičan, no mislim da sadašnji ministar jako dobro razumije što treba napraviti. Osobno sam vrlo optimističan jer primjećujem da ima sluha za različita mišljenja. Besmislica je da je naša škola loša, kao i da djecu treba učiti misliti, a ne učiti činjenicama. Treba pogledati kurikulum s kraja 19. stoljeća iz Praga, to je pravo, kvalitetno obrazovanje, što se vidi po našemu Mohorovičiću. Najveći problem našeg obrazovanja danas je to što nemamo dovoljno nastavnika matematike i fizike pa se dogodi da matematiku predaju osoba ugostiteljske struke - kaže akademik Paar.

Za razliku od Paara, profesor geografije Tvrtko Pleić iz Nastavnici organizirano kaže da je oprezno optimističan.

- Svakako, o obrazovanju treba postojati dogovor u društvu, no brine me veličina radne skupine. Jesu li svi dionici potrebni u izradi ovog strateškog dokumenta, nisam siguran. Vjerujem da je dio njih morao biti uključen zbog različitih uvjeta i akata. Najviše me brine produktivnost tako velikog tijela i kako će se postići konsenzus, koji je neizbježan - komentira Pleić.

Na pitanje što konkretno treba sadržavati Nacionalni plan, u Ministarstvu ne daju precizan odgovor, niti ulaze u objašnjenje efikasnosti široke skupine, a na pitanje kad se očekuje završetak nacrta Plana razvoja, odgovaraju da zadaća skupine završava nakon što dokument prođe e-savjetovanje, a što se planira tijekom srpnja ili kolovoza.

Zanimljivo je da je članica radne skupine i Ivana Katavić, šefica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, o čijoj bi se smjeni uskoro trebalo izjasniti Upravno vijeće Centra, zbog greške s bodovanjem dijela ispita mature.