Poput muzejskih eksponata, samo bez potpisa autora, azbestne ploče, cigla, pelene, ostatci hrane, više madraca i WC školjki čekaju da ih pogledate i promislite što je umjetnik htio reći.

Hrpe otpada pored županijske ceste i šumskog puta nedaleko Zadra djeluju kao da su tu ostavljene kako bi im se kakav šetač žedan ljepote prirode i gladan svježeg zraka divio.

Vozeći cestom Zadar-Pag proći ćete pored nekoliko izvora vode kojima se opskrbljuje Zadarska županija. Najprije pored Bokanjačkog blata, potom pored Golubinke prije Ljupča, a zatim i pored nekih bunara u Rtini. Ako, pak, skrenete prije Ljupča prema Vrsima, odmah nakon križanja pozdravit će vas prvi trag divljeg deponija i prva stanica našeg obilaska. Upravo se na tom području nalazi Golubinka.

Na kraju puta prekrasan pogled na Ljubački zaljev, ali s dodatkom

Tamo smo ovu nedjelju zatekli dva madraca, vrećicu s ostatcima hrane, dječju obuću, dosta plastike i staklenih boca te višak betona kojeg je netko iskrenuo na hrpu smeća.

Nije jasno je li to pokušaj rješavanja problema metodom „sakrij, pa ako se ne vidi znači da ne postoji“. Pet metara dalje stoji oznaka: VODOZAŠTITNO PODRUČJE, IZVORIŠTE GOLUBINKA, III. ZONA ZAŠTITE, ZONA STROGOG OGRANIČENJA I NADZORA.

Prema članku 12. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 47/13), u toj je zoni, među ostalim, zabranjeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda skladištenje i odlaganje otpada.

Još nekoliko desetaka metara dalje, od ceste se odvaja šumski put. Uz njega se nalazi nova hrpa otpada. Novi madraci, par plastičnih stolica, kabeli, Bosch alat… Pet metara niz taj put nalaze se stari prozori netaknutog stakla, kupaonski ormarić s ogledalom, cigla, WC školjka, madrac i nova hrpa betona kojeg je netko iskrenuo dok još nije bio u krutom stanju.

Ako niste skloni dugim šetnjama u prirodi, imamo dobru vijest za vas – do iduće hrpe svega je 20-ak metara. Međutim, ovaj put netko se potrudio pa je azbestne ploče odbacio par metara dalje od šumskog puta. Tu ih je već uhvatila i vegetacija. Bliže putu možete pronaći vreće neiskorištenog cementa koji se već pretvorio u tvrdu masu.

Idućih stotinjak metara nalazi se još nekoliko hrpa sličnog sadržaja – madraci, beton, staklo, keramika, cigla, azbest. Tematika je jasna. Ovdje ljudi dovoze šutu i drugi otpad nakon preuređenja kuće. Na jednom mjestu pronašli smo kupaonski komplet. Čitavu plavu WC školjku, plavi umivaonik kojem se nije moglo odrediti stanje i polomljeni plavi bide.

Nastavite li do kraja tog puta, zasigurno ćete se ugrijati, ali će se šetnja isplatiti. Makar kad je u pitanju pogled na Ljubački zaljev. Međutim, ni tamo vas neće čekati čist krajolik. Do najboljeg mjesta za pogled, morat ćete pored jednog starog kožnog kofera.

Čistoća nudi besplatan odvoz glomaznog otpada

Čemu ovakav odnos prema prirodi? Neki bi rekli da s otpadom nemaju kamo. Za to postoje reciklažna dvorišta. Drugi bi rekli, nemamo ga čime odvesti, Zadar nam je predaleko. Za to postoji besplatna usluga odvoza glomaznog otpada koju Čistoća nudi svakom kućanstvu jednom godišnje. Obrazac možete preuzeti ovdje. 

Treba napomenuti kako građevinski otpad, odnosno šuta, nije glomazni otpad te ga je potrebno odvesti na deponij. Danas, kad postoji razvijen sustav odvajanja i prikupljanja otpada, zbilja je čudno da manji otpad kao što su obuća, dječje pelene, staklene boce i plastika završava na ovakvim divljim deponijima.

Ilegalna (divlja) odlagališta otpada su sve površine izvan službenog odlagališta, na koje je nepoznata osoba odložila otpad. Postojanje ilegalnih odlagališta, osim što ukazuje na još nedovoljno razvijenu ekološku svijest ljudi, predstavlja i iznimno veliku opasnost od zagađenja okoliša i to prvenstveno tla i podzemnih voda.

Plinovi koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih tvari na odlagalištu mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj količini prisutni su metan i ugljični dioksid, dok u manjoj količini sumporovodik i drugi.

Hrvatske šume: To smo područje očistili prije tri mjeseca

Na naš upit o tome znaju li da se na tom području, čestici 2060/32 katastarske općine Radovin nalazi otpad, iz Hrvatskih šuma su rekli da je zadnja sanacija područja Šumarije Zadar izvršena u prosincu 2020. godine, kada je sanirano 1.456 tona otpada ukupne vrijednosti 197.311,00 kn.

- Sanacija otpada na području Općine Ražanac (koja je predmet upita) izvršena u periodu 17-29.12.2020 godine.

Upitu smo priložili i snimku iz satelita na kojoj se točno mogu vidjeti hrpe otpada, te smo točno opisali gdje nalazi šumski put uz kojeg je otpad odložen. Budući da je dio otpada vidljivo zarastao u vegetaciju, posebno azbestne ploče, postavlja se pitanje je li Šumarija Zadar u prosincu doista uklonila sav otpad na čestici 2060/32 koja se prostire na 1,4 kvadratna kilometra.

Ističu kako čine sve što su po zakonu dužni, ali dio krivnje prebacuju na sustav. 

- S obzirom na nepostojanje reciklažnih dvorišta i deponija (samo deponija Diklo-Grad Zadar) na većini lokalnih samouprava (ukupno 19 na području Šumarije Zadar) Hrvatske šuma, kao oštećena strana, imaju velikih problema sa bespravnim odlaganjima otpada na prostoru kojim upravljamo. Sav otpad koji zateknemo u šumi evidentiramo i obrađujemo, objasnili su.

Dodaju da su u protekle četiri godine na području Šumarije Zadar podnijeli 95 prijava za bespravno odlaganje otpada nadležnoj PP Zadarskoj te da su u tom periodu sanirali 4.118 tona otpada ukupne vrijednosti 643.061,00 kn.

Kada će u novu kontrolu i uklanjanje otpada, nisu nam odgovorili.

Općina Ražanac: Po svakom saznanju ili prijavi mještana komunalni redari odmah izlaze ne teren

Upit smo poslali i Općini Ražanac te posebno njihovom Komunalnom uredu. Zanimalo nas je znaju li da se na tom području, koje pripada njihovoj općini ilegalno odlaže otpad, koliko često provode kontrole, jesu li do sada bili u kontroli tog područja i je li im netko od mještana prijavio da se tamo nalazi otpad.

Odgovorila nam je Anita Krpina, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Ražanac.

Po primitku Vašeg upita dan je nalog komunalni redarima Jedinstvenog upravnog odijela Opčine Ražanac te su isti izašli na teren i utvrdili sljedeće činjenično stanje;

Prilikom očevida komunalnih redara na navedenoj čes.zem.2060/30 u k.o. Radovin je utvrđeno da navedena čestica nije u vlasništvu Općine Ražanac, već je ista u vlasništvu Hrvatskih šuma, a navedena k.č.2231 je u vlasništvu Općine Vrsi.

Dakle, navedene čestice nisu u vlasništvu Općine, te molimo da se obratite vlasnicima istih. No međutim s obzirom da je otpad odložen na k.č. 2060/30 k.o. Radovin, a nalazi na području Općine Ražanac obavijestili smo Hrvatske šume koje postupaju u skladu sa svojim ovlastima.

Također, naglašavamo da  je Općina Ražanac u suradnji s Hrvatskim šumama u zadnjih mjesec dana sanirala veliku količinu glomaznog otpada kao i azbestnih ploča na lokaciji ''Duševića mlin'', o čemu je podneseno izvješće i inspektorici zaštite okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Višnji Zurak.

Po svakom saznanju ili eventualnog prijavi mještana komunalni redari Općine Ražanac odmah izlaze ne teren te poduzimaju mjere sukladno Odluci o komunalnom redu Općine Ražanac te odredbama Zakona kojima se uređuje postupanje s otpadom.

Mobilna reciklažna dvorišta

Čistoća Zadar je, izgleda, svjesna nedostatka reciklažnih dvorišta pa svojim korisnicima nudi mobilna reciklažna dvorišta. Naime, svaki tjedan „dvorište“ će biti dostupno na drugoj lokaciji u Zadru, ali i nekim mjestima diljem županije. Raspored možete provjeriti ovdje.

Građani će tamo moći odložiti papir i karton, ambalažu od plastike, metal i staklo, ostalu plastiku, tekstil, baterije i akumulatore, lijekove, boje, tintu, drvo koje sadrži opasne tvari, otpadna ulja (jestiva i motorna), metalnu ambalažu pod tlakom, ambalažu od opasnih tvari, električni i elektronički otpad, fluorescentne i štedne žarulje, pesticide, kiseline i lužine, fotografske kemikalije te deterdžente.