Papa Franjo održao je povijesni sastanak s vrhovnim vjerskim poglavarom šijita u iračkom svetom gradu Najafu pa posjetio Ur, rodno mjesto proroka Abrahama kako bi nasilje u Božje ime osudio kao "najveće bogohuljenje".

Međuvjerski događaji međusobno udaljeni 200 kilometara - jedan u prašnjavom gradu, a drugi u pustinjskoj ravnici - podcrtali su glavni cilj Papinog rizičnog putovanja u Irak, a to je da kaže da je ta zemlja previše propatila i pozove na mir. "S ovog mjesta u kojemu se rodila vjera, sa zemlje našeg oca Abrahama, potvrdimo da je Bog milosrdan i da je najveće bogohuljenje mržnja prema našoj braći i sestrama", rekao je papa Franjo u Uru, rodnom mjestu Abrahama.

Papa Franjo je sjedio i razgovarao s muslimanskim, kršćanskim i jezidskim vođama ispred arheoloških iskopina 4000 godina starog grada koji se sastoji od zigurata, stambenog kompleksa, hramova i palača. Nekoliko sati prije se u Najafu susreo s velikim ajatolahom Alijem Sistanijem, što je bio snažan signal za suživot u zemlji rastrganoj nasiljem. 

Američka invazija 2003. gurnula je u Irak u godine sektaških sukoba. Sigurnost je poboljšana od sloma Islamske države 2017., ali Irak je i dalje pozornica za globalno i regionalno rješavanje sukoba, osobito za rivalstvo SAD-a i Irana na iračkom tlu. 

Sistani (90) je među najutjecajnijim ličnostima u šijitskom islama, u Iraku i šire, a ovo je bio prvi i povijesni susret nekog pape i najvišeg duhovnog vođe šijita. 

"Vjersko i duhovno vodstvo mora odigrati veliku ulogu da se zaustavi tragedija (...) i poticati strane, osobito velike sile, da mudrost i razum prevladaju i izbrišu jezik rata", priopćio je Sistani nakon susreta s papom Franjom.

Njihov susret održan je u Sistanijevom skromnom domu u Najafu gdje boravi desetljećima. 

Susret vjera 

Iako se Abraham smatra ocem kršćana, muslimana i Židova, nije bilo židovskih predstavnika na međuvjerskom događaju u Uru. U iračkoj židovskoj zajednici 1947. bilo je oko 150.000 Židova, a sad ih je puno manje. Lokalni crkveni dužnosnik rekao je da su Židovi kontaktirani i pozvani, ali je situacija za njih bila "komplicirana" pogotovo jer nemaju strukturiranu zajednicu. Međutim, na ranijim događajima u većinom muslimanskim zemljama prisustvovao je viši židovski predstavnik. 

"Neprijateljstvo, ekstremizam i nasilje nisu rođeni iz religioznog srca: oni su izdajice religije", rekao je papa Franjo u Uru. "Mi vjernici ne smijemo šutjeti kada terorizam zlostavlja religiju, uistinu, nedvosmisleno smo pozvani otkloniti sve nesporazume."

Militanti Islamske države, koji su pokušali uspostaviti kalifat u nekoliko država, pustošili su sjevernim Irakom od 2014. do 2017. i ubijali kršćane, ali i muslimane koji su pružali otpor pobunjenicima. 

Iračka kršćanska zajednica, jedna od najstarijih u svijetu, osobito je razorena za vrijeme američke invazije i brutalnog nasilja militanata Islamske države koje je uslijedilo. Bilo ih je 1,5 milijuna, a danas ih je tek 300.000. 

"Trijumf vrlina" 

Papa Franjo je u Uru pohvalio mlade muslimane koji pomažu kršćanima u popravljanju njihovih crkvi "kad je terorizam napao sjever ove voljene zemlje". Rafah Husein Baher, pripadnik male, drevne sabejske religije, zahvalio je Papi što je putovao unatoč mnogim problemima u zemlji, koji uključuju nagli porast slučajeva koronavirusa i nedavni niz raketnih napada i napada bombaša samoubojica. 

"Vaš posjet predstavlja trijumf vrlina, to je simbol zahvalnosti Iračanima, Blagoslovljen onaj koji iskorijeni strah iz duša", rekao je Baher. 

Papa Franjo započeo je svoj četverodnevni posjet Iraku u petak, a u subotu će u Bagdadu predvoditi misu u katedrali svetog Josipa. U nedjelju putuje na sjever do Mosula, nekadašnjeg uporišta Islamske države u kojemu crkve i druge zgrade još uvijek nose ožiljke od sukoba.