Politička vladavina zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je iznenada u nedjelju rano ujutro preminuo u 66. godini od posljedica srčanog udara, bila je obilježena mnoštvom ostvarenih gradskih projekata, ali i brojnim aferama, skandalima i sudskim procesima.
Bandić je rođen 22. studenoga 1955. u Grudama u Bosni i
Hercegovini, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a
2000. upisao je poslijediplomski studij na tom fakultetu.
Od 1980. do 1983. radio je u tvornici Ledo, a od 1983. do 1990.
bio je zaposlen u Općini Pešćenica.
Političku karijeru započeo je u SDP-u, u kojem je bio do 2009.
godine.
Zagrebački gradonačelnik postao je 2000., a dvije godine kasnije,
2002. napravio je gaf zbog čega je dao ostavku. Pod utjecajem
alkohola uzrokovao je prometnu nesreću. Svojim vozilom udario je
u drugi automobil te je bježao pred policijom.
Već 2005. godine vratio se u gradonačelničku fotelju.
Opterećen mnogim aferama od kojih su tek dvije dobile
sudski epilog
U 21-godišnjoj vladavini bio je opterećen mnogim aferama, od
kojih su dvije dobile sudski epilog, iako je protiv njega bilo
podneseno više od 250 kaznenih prijava.
Od navodno spornih poslova koji su se dodjeljivali kumovima, do
razmjene gradskih zemljišta na štetu grada, poslova oko
nadstrešnica, do sumnji na nezakonitu gradnju zagrebačkih
fontana.
U listopadu 2014., zajedno s nekolicinom najbližih suradnika,
uhićen zbog sumnji za niz kaznenih djela na štetu grada kojemu je
bio na čelu – od nezakonitog pogodovanja i zapošljavanja,
zbrinjavanja otpada, korištenje službenih automobila u privatne
svrhe te krivotvorenje isprava u slučaju koji je kasnije postao
poznat kao afera Agram.
Suđenje u aferi Agram je još uvijek u tijeku.
Bandiću se na zagrebačkom Županijskom sudu sudilo i u aferi
Štandovi u kojoj ga se teretilo za pogodovanje udruzi ”U ime
obitelji”. U tom postupku je u listopadu 2018. nepravomoćno
oslobođen optužbi, no ta presuda još uvijek nije postala
pravomoćna jer Vrhovni sud još nije raspravljao o žalbama.
Bandić se na sudovima pojavljivao i kao svjedok u nekolicini od
sudskih postupaka protiv njegovih najbližih suradnika u aferama
Bundekfest, Čistoća, Krašograd, GUP, Nadstrešnice, Prljavi
policajci, Pročistač, Suhi led, Struja, Vrtići, Cibona te
izvlačenje novaca iz zagrebačkog Adventa.
U većina tih afera sudilo se zbog navodnih nezakonitosti s
gradskim novcem ili nekretninama, a suđenja su još uvijek u
tijeku ili se očekuje pravomoćna odluka Vrhovnog suda.
Izgradnju i otvaranje sljemenske žičare također su popratile
afere i višestruka poskupljenja. Javnost je između ostalog
doznala i da će žičara po metru biti skuplja i od švicarske,
optočene Swarovski kristalima, koja vodi do vrha Matterhorna.
Na YouTubeu se pojavio sedmosatni video materijal o
zagrebačkoj žičari, sa stotinama dokumenata i ugovora, s cijenama
koje su konstantno rasle, od prvotnih tristotinjak milijuna kuna
na sto milijuna eura. U cijelu priču uključio se i USKOK i
PNUSKOK.
Neki su gradski projekti izazivali i proteste građana, poput
garaža u Varšavskoj koje su na kraju realizirane. Među zadnjim
projektima koji je izazvao proteste je i Manhattan na Savi koji
na kraju ipak nije realiziran jer Skupština Zagreba nije usvojila
izmjene GUP-a koje bi taj projekt omogućile.
Fontane, “zlatni” WC na okretištu u Dubravi, “srebrni” na Trgu
kralja Petra Krešimira IV., uređenje Trga žrtava fašizma, kućice
na Mirogoju također su među sumnjivim poslovima koje se
gradonačelniku stavljaju na teret.
Mnogo realiziranih projekata
Mnogo je i realiziranih projekata koji su podigli standard grada.
Od 433 odgojno-obrazovna objekta, dječjih vrtića, osnovnih i
srednjih škola, koliko ih Grad Zagreb ima danas, u posljednjih 20
godina izgrađena je ili rekonstruirana i dograđena čak jedna
trećina.
Za njegovih mandata izgrađeni su i mnogobrojni objekti javne
namjene kao što su zgrada Hitne pomoći, Muzej suvremene
umjetnosti, Glazbena akademija, bazeni u Sesvetskom Kraljevcu, na
Sveticama i u Utrinama.
Modernizaciji i kvaliteti javnog gradskog prijevoza u Zagrebu
doprinijelo je 270 tramvaja, među kojima su i moderni niskopodni
tramvaji zagrebačke proizvodnje i više od 430 autobusa te vozila
za prijevoz osoba s invaliditetom.
Park Bundek danas je poznato okupljalište građana.
Jedno cijelo naselje, Jelkovec u Sesvetama, izgrađeno je na
mjestu bivše svinjogojske farme.
Radnička cesta spojena je s Domovinskim mostom, rekonstruiran je
i Zagrebački rotor koji je bio crna točka prometa. Spojene su
stara i nova Branimirova, denivelirana Slavonska avenija na
križanju s Heinzelovom i na križanju s Ulicom Ljudevita Posavskog
u Sesvetama. Denivelirana je i Ljubljanska kod City Centra West,
a izgrađen je Jankomirski most.
Pred gradonačelnikom je bio i zahtjevan posao obnove Zagreba
nakon potresa koji nije započeo iako je od toga prošlo godinu
dana, a grad je u međuvremenu pogodio novi.
Obilazio kvartove do samog kraja, već neko vrijeme imao problema
sa zdravljem
Bandić je gotovo do samoga kraja obilazio gradske četvrti. Već
neko vrijeme imao je ozbiljnih problema sa zdravljem nakon što je
2003. imao je teški moždani udar.
Prije tri godine zbog srčanih problema ugrađen mu je stent, a u
lipnju prošle godine također mu je pozlilo pa je bio
hospitaliziran u KBC-u Zagreb.
U međuvremenu imao je plućnu emboliju i nekoliko kirurških
zahvata i lomova kostiju. Nedavno je operirao i glasnice, od čega
je bio potpuno izgubio glas.
Bandić je bio predsjednik zagrebačkog SDP-a od 1997. godine, a
2009. je isključen iz SDP-a kada se kandidirao na predsjedničkim
izborima kao nezavisni kandidat.
Njegov politički uspon prema gradonačelničkoj fotelji krenuo je
1995. kada je postao vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, a od
2000. zastupnik u Zastupničkom domu hrvatskog Sabora,
potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost.
Iste godine u trećem mandatu izabran je za vijećnika Skupštine
Grada Zagreba, a 31.svibnja te godine na sjednici Skupštine Grada
Zagreba izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Na tu dužnost
stupio je 2. lipnja 2000. godine te je ponovno izabran izabran
20. lipnja 2001. godine.
U travnju 2002. izabran je za zamjenika gradonačelnice Grada
Zagreba.
Po treći puta je postao zagrebački gradonačelnik u lipnju 2005.
godine, a 31. svibnja 2009. na neposrednim izborima izabran je po
četvrti put za gradonačelnika.
U lipnju 2013. na neposrednim izborima (drugi krug) kao neovisni
kandidat (kandidat grupe birača), po peti puta izabran je za
gradonačelnika Zagreba, a njegova lista, pojedinačno gledajući,
osvojila najviše mandata u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
U lipnju 2017. je na neposrednim izborima (drugi krug) kao
kandidat stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti,
koju je osnovao sa svojim suradnicima, po šesti puta izabran za
gradonačelnika Zagreba, a stranka je osvojila najveći broj
mandata u Skupštini.
Bio je oženjen i imao kćer.