Otvaranje terasa ugostiteljskih objekata 1. ožujka novi je korak u popuštanju mjera koji raduje ugostitelje u cijeloj Hrvatskoj, no izuzetno je bitno zadržati i mjere pomoći sektoru dok god je izložen bilo kakvim restrikcijama, kao i porezno rasterećenje, poručuju iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU).
“Pozitivno je za sve da mjere popuštaju, jer to znači i bolju
epidemiološku situaciju u zemlji, a i većina ugostiteljskih
objekata ima terase koje može otvoriti, no teško je očekivati da
će mnogi i profitirati od toga. Restorani baš ne, jer još nije
dovoljno toplo da se vani sjedi i jede, ali kafići bi mogli bolje
raditi, iako i njima ostaju na snazi mjere razmaka između stolova
te kao ni restorani ne mogu raditi i unutra tj. u punom
kapacitetu”, komentira za Hinu potpredsjednik NUU-a Zdravko Karna
(zagrebački ugostitelj).
Više detalja o novim mjerama popuštanja i on će kao i ostali
doznati u petak, za kada je najavljena njihova objava, no
najvažnije je, kako smatra, da se ipak ide u neko otvaranje jer
ugostitelji nisu radili puna tri mjeseca tj. od kraja studenoga.
Ugostitelji zbog toga, ali i i manjeg prometa s kavama, pićem i
hranom za van, što su jedino mogli raditi zadnjih dva tjedna, pa
i očekivano manjeg prometa na terasama, očekuju da se mjere za
očuvanje radnih mjesta nastave i dalje, jer, kako kaže Karna, s
onim što će zaraditi jednostavno neće moći plaćati i radnike i
nabavu i sve druge troškove.
Po mjerama pomoći Hrvatska negdje u sredini u Europi, ali s
najvišim poreznim opterećenjem
Otkriva i da su ovog tjedna on i predsjednica NUU-a Jelena Tabak
bili kod ministara financija i rada Marića i Aladrovića, koji su
pokazali razumijevanje za situaciju ugostitelja, i kojima su
predočili i izvještaj krovnog europskog udruženja za
ugostiteljstvo (hoteli, restorani i drugo) HOTREC-a o svim
mjerama pomoći ugostiteljstvu u zemljama u Europi u zadnjih
godinu dana.
“Po tom izvještaju Hrvatska je negdje u sredini u Europi s
mjerama pomoći koje je donijela i provodi zbog pandemije, ali ono
što vidimo kao bitnu razliku su mjere pomoći kroz financijsko
obeštećenje tj. neki njihov oblik, prije svega u smislu poreznog
rasterećenja za pivo, kavu, vino i sok. Mi ugostitelji u
Hrvatskoj to nemamo, a kako se pandemija nastavlja ne vidimo
drugo rješenje za naš opstanak i bolje poslovanje nego porezno
rasterećenje”, iznosi Karna.
Po poreznom opterećenju hrvatski su ugostitelji, kako kaže,
trenutno među ugroženijima u Europi, gdje se stopa PDV-a kreće od
manje od 10 pa na više posto, a u Hrvatskoj je najviša, 25 posto,
i to je za poslovanje uvijek bilo jako teško, a u pandemiji i
teže.
“To je za državu, po izračunima za 2019. koja je bila zadnja
normalna poslovna godina, oko 450 milijuna kuna razlike koju bi
izgubila u proračunu kada bi uvela to porezno rasterećenje,
odnosno za 2020. je to nešto ispod 300 milijuna kuna, što je
zanemariv iznos u odnosu na to kolika bi bila korist od tog
rasterećenja. Tu ne mislimo samo na cijene za goste, nego i na
ulaganja u posao i ljude, prije svega u plaće”, ističe Karna.
Vezano za radnike, osim plaća koje je u ugostiteljstvu nužno
povećati, problem vidi i u tome što je dosta radnika iz
ugostiteljstva već potražilo druge poslove, pa i u drugim
zemljama, i pitanje je kako će ih ugostitelji zadržati i naći s
plaćama koje im mogu ponuditi u situaciji smanjenog rada i
prihoda.
“Uz sve to, ugostitelji se bore i s velikim fiksnim i drugim
troškovima, koji samo rastu, pa su tako primjerice cijene ulaznih
proizvodnih sirovina iste ili i veće nego u drugim europskim
zemljama, kao što su veći i doprinosi za radnike, dok je cijena
izlaznog proizvoda (za goste) 50 posto niža nego u drugim
zemljama. To je neodrživo za poslovanje, likvidnost,
zapošljavanje, investicije, plaće i ukupno za razvoj djelatnosti,
i stoga je nužno porezno rasterećenje”, zaključuje Karna.