Snažan potres koji je 29. prosinca 2020. zadesio Sisačko-moslavačku županiju izazvao je geološke efekte i na površini zemlje, a među njih spadaju i rupe, urušne vrtače koje nisu novost u tom kraju rekao je Marijan Herak seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

“Zbog trešnje, svod kaverni koje su u zemlji nastale ispiranjem nanosa rijeka su se urušile. Dovoljan je i manji potres da trigerira takve događaje”, naglasio je Marijan Herak.

Osim toga, bilo je i pojava koje su vezane uz veliku količinu podzemnih voda, a jedna od njih je da se tijekom trešnje jako pjeskovita zasićena tla počnu ponašati kao tekućine, kazao je te dodao kako su klizišta još jedan od efekata potresa, ali s njima smo već navikli živjeti.

“Što se tiče pojava rupa, tu nismo mogli puno napraviti. Ne može se znati gdje će se rupa napraviti i ovo područje nije sigurno za gradnju kuća”, rekao je Herak.

Foto: N1

Herak je kazao kako se potresi razlikuju po rasjedima na kojima su se dogodili, po magnitudama potresa te po dubinama, ali kako su ipak u Hrvatskoj te dubine slične između 5 i 15 kilometara dubine.

“U Petrinji se dogodio potres u kojem su se na rasjedu krila gibala jedna pokraj druge, a u Zagrebu je bilo suprotno, krila rasjeda su išla gore dolje, dubina potresa je bila slična s time da je potres u Petrinji bio puno veći i rasjed koji se aktivirao je veće površine”, naglasio je i dodao kako su naknadni potresi u Petrinji bili na većoj dubini.

Herak naglašava kako bi se trebalo razmišljati o gradnji kuća, kako da ih ojačamo, a to je ono što nam je najpotrebnije.

Iskustva govore da se nakon potresa tako visokih magnituda kao što je bio u Petrinji 6,4, još dugo će se događati potresi, a mogući su i snažniji čak do 5 stupnjeva.

“Do 10. siječnja, zapisali smo 2.500 naknadnih potresa od onog potresa u Petrinji”, istaknuo je za HTV.