Spustili smo brojke oboljelih, hospitaliziranih i umrlih u danu, zaraza se sporije širi, no još nije vrijeme za opuštanje - poručuje nam Stožer svakim novim obraćanjem javnosti. No ta je javnost sve nervoznija. Poduzetnici traže pravo na rad, mladi pravo na druženje.

Otvorili smo bazene i sportove na otvorenom i dobili gužve na Sljemenu i Krapinskim toplicama. No, nema panike.

Kave nismo dirali, osim ako su za van.

''Nikakav problem nije što smo mi zatvoreni, ali to se treba adekvatno platiti i obeštetiti kako treba'', rekao je ugostitelj Marin Medak.

Poduzetnici traže svoje, ali još - ne može.

''Sada kad je situacija bolja, mahom ti isti akteri žele apsolutno otvaranje svega. E, pa ne može to tako, to tako ne ide'', kazao je premijer Andrej Plenković.

Neki su prosvjedovali na svoj način, daleko od očiju javnosti - barem su tako mislili.

Mjere su kršili i suci i političari i obični građani, no za to je sve postojao valjan razlog.

''Sveti Vlaho je dakle tradicija, koja uz jedan dobar okvir kakav je i postavljen ne bi imalo smisla je po prvi puta u povijesti i prekinuti'', rekao je Božinović o održavanju Feste sv. Vlahe.

''Između svakog pojedinca je postojala distanca, nosile su se maske, nije bilo fizičkog kontakta i Gradska groblja su tako omogućila pridržavanje epidemioloških mjera'', komentirao je ministar Vili Beroš o sprovodu Miroslava Tuđmana.

Kad se iz protesta otvorila jedna teretana, vlasnik je u lisicama prepraćen u policiju. Mora platiti 30 tisuća kuna, a i noć je proveo iza rešetaka. Za razliku od vlasnika ovog restorana, koji je nakon ispitivanja - pušten na slobodu, jer hrana bi se pokvarila, a šteta je.

Tako se ni u lockdownu nije dopustilo da u jednom privatnom zagrebačkom klubu propadne hrana, no svaka sličnost s Kerumovim Pršutom je slučajna.

''Tamo je zalazio koliko ja znam samo jedan sudac. I neki članovi Vlade'', rekao je predsjednik Milanović.

Opustili su se i mladi pa su ubrzo i rastjerani jer još nije vrijeme za opuštanje.

''Tu nema riječi o organiziranoj zabavi. To su zabave koje su se događale tijekom cijele korone i uvijek su studenti bili i bit će, ja vjerujem, i večeras u velikom broju'', rekao je student Neno Barović.

I bili su. No popuštanja nema. ''Mjesta za popuštanje nema. Moramo oprezni biti i dalje. Ponavljam, među najliberalnijim smo zemljama u Europskoj uniji'', kazao je Beroš.

I doista jesmo. Dok susjedi i uz policijski sat imaju lošije rezultate, broj oboljelih u Hrvatskoj pada. I bio bi to odličan razlog za otvaranje gospodarstva - da se nije pojavio novi brzošireći soj, koji je već ušao u 70 zemalja - kažu ne i u Hrvatsku.

''Treba uzeti u obzir i činjenicu, a to ne naglašavamo zato da bi neke plašili tom informacijom, ali da su novi sojevi virusa, i britanski i južnoafrički, u zemljama koje se nalaze u našem susjedstvu, isto tako treba uzeti u obzir i trenutni, vjerujem zastoj u cijepljenju'', govorio je u siječnju ministar Beroš.

U međuvremenu se možda pojavio još jedan novi soj, tzv. slovenski, ali zato od sutra cijepimo i AstraZenecom. Dobili smo 16 800 tog Oxfordskog cjepiva koje se poput Moderninog i Pfizerovog daje u dvije doze, samo je ovdje poželjan dulji razmak između doza.

''Zbog toga ćemo mi u Hrvatskoj dati preporuku da se naši cijepljenici cijepe 8 d 12 tjedana nakon prve doze'', kazao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

Muka s oxfordskim cjepivom kojim bi se trebao procijepiti najveći broj Hrvata je ta što se ono u pojedinim zemljama neće davati starijima od 65 godina. Ne i u Hrvatskoj.

''Poznato vam je da se cjepivo Pfizer i Moderna deklariraju kao 90 % učinkovita, a AstraZeneca se deklarira kao nešto više od 60 % učinkovitosti, ali 100 % za hospitalizaciju i teže slučajeve ti podaci nisu izravno usporedivi iz razloga što su i ispitivanja provedena na različitim ispitanicima i u različitim uvjetima'', rekao je Capak.

I zato će za postavljeni cilj - uspješnu turističku sezonu -pripomoći i Oxfordsko cjepivo.

Svatko traži svoj način

''Mi danas više manje znamo otprilike što nam treba za sigurnu turističku sezonu. A to ukazuje na važnost spuštanja, i daljnjeg spuštanja ovih brojeva'', izjavio je Božinović.

Do sad je u Hrvatskoj cijepljeno 60 000 ljudi, što je jedan i pol posto stanovništva. Nastavimo li cijepiti ovim tempom imunitet bi - samo cijepljenjem - mogli steći tek za sezonu 2023.

Dugo je to vremena za život kakav nalažu mjere. Hoćemo li do tada biti rastjerivani i privođeni za ovakve postupke, - mogla bi ubuduće određivati svaka regija u Hrvatskoj. No to najprije treba omogućiti zakon koji je u pripremi. Pomalo, do sezone je još 4 mjeseca. A dotad - pogotovo dok je južina - svatko traži svoj način da se nosi s koronakrizom.