u fokusu
Postoji li krizni plan djelovanja u slučaju prirodnih katastrofa za Zadarsku županiju?
Gledajući prizore iz razorene Petrinje, Siska, Gline, ne možemo a da se ne zapitamo - postoji li krizni plan djelovanja u slučaju prirodnih katastrofa za Zadarsku županiju?
Područje sjeverne Dalmacije u koje spadaju Zadarska i Šibensko-kninska županija po svojoj seizmičkoj aktivnosti spada na treće mjesto u jadranskoj zoni.
Potres magnitude 4.7 u okolici Zadra zabilježen je, podsjetimo, 1. studenog.
Plan djelovanja kod prirodnih nepogoda za 2021. za našu županiju je donesen na prošloj sjednici Županijske skupštine, donosi se kao godišnji Plan za prirodne nepogode koje su, na temelju Procjene rizika od prirodnih nepogoda i nesreća (također donesenih od strane Županijske skupštine), prepoznate kao posebne specifične opasnosti za naše područje.
Planom djelovanja u području prirodnih nepogoda za Zadarsku županiju za 2021. određene su mjere i postupanja u slučaju nastanka prirodnih nepogoda izglednih za Zadarsku županiju: suša, olujni i orkanski vjetar, obilne oborine, snježnih nanosi i lavine, poledica, tuča i mraz.
Štete zabilježene uslijed ovih prirodnih nepogoda u poljoprivredi, na javnoj infrastrukturi i imovini stanovništva uzrokovale su proglašenja elementarnih nepogoda u Zadarskoj županiji od 2007. do 2020 godine.
Upravo štete uzrokovane navedenih prirodnim nepogodama bile su polazište za definiranje prirodnih nepogoda obuhvaćenih ovim Planom djelovanja. Plan djelovanja uključuje detaljnu analizu svake od navedenih prirodnih nepogoda kao meteorološke pojave, učestalost i opseg nastanka, prouzročene štete na području Županije, preventivne mjere, mjere za ublažavanje/otklanjanje izravnih posljedica te procjenu opreme i drugih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta.
Na istoj sjednici Skupštine usvojena je i Analiza sustava Civilne zaštite za proteklu i dio ove godine te Plan razvoja sustava za razdoblje 2021.-2023. Ovi dokumenti se također izrađuju i donose kao godišnji dokumenti.
Zadarskoj županiji kao sudioniku sustava civilne zaštite Zakon propisuje obvezu financiranja civilne zaštite isključivo kao paušalnu obvezu bez fiksnih postotaka izdvajanja u odnosu na izvore prihoda. Zadarska županija temeljem posebnih propisa planira i osigurava sredstva za podmirivanje troškova operativnog djelovanja temeljnih operativnih snaga (vatrogastvo, Crveni križ, HGSS), sredstva za djelovanje ostalih pravnih subjekata od interesa za sustav civilne zaštite (udruge), te za ostale aktivnosti civilne zaštite (planski dokumenti, oprema, vježbe, edukacije, baza podataka o pripadnicima operativnih snaga, međužupanijska suradnja i dr.). Za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite u 2021. godini planirano je 3.644.000,00 kuna s planiranim izdvajanjem u 2022. i 2023.godini usklađenim sa zakonskim obvezama i fiskalnim mogućnostima Zadarske županije.
Plan djelovanja kod prirodnih nepogoda i Analiza sustava CZ s Planom razvoja su dokumenti izrađeni po propisno različitim osnovama, ali u navedenim situacijama su jako i usko povezani.
Vezane vijesti
-
Zadar je u 27. kolu 3. NL Jug u Opuzenu kod Neretvanca odigrao neriješeno s rezultatom 1:1
-
Stanislava Nikolić Aras (Staša Aras), rođena je u Trogiru 1972. Studij kroatistike završila je na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je i živjela do 2015. Predavala je hrvatski jezik i književnost.
-
Službeni Fan Shop KK Zadra otvorio se u subotu, 10. svibnja, u Ulici Braće Vranjana 11 u Zadru
Izdvojeno
-
Zadar je u 27. kolu 3. NL Jug u Opuzenu kod Neretvanca odigrao neriješeno s rezultatom 1:1
-
Infektivna mononukleoza, virusna bolest poznata pod romantičnim, ali varljivim nadimkom ''bolest poljupca“, u najvećem je broju slučajeva benigna i prolazna. No, u pozadini se krije virus koji znanstvenici sve češće povezuju s puno ozbiljnijim stanjima – među njima i s multiplom sklerozom (MS), teškom neurodegenerativnom bolešću koja pogađa gotovo tri milijuna ljudi diljem svijeta.
-
Europski parlament je u četvrtak podržao prijedlog Komisije da se europskoj automobilskoj industriji olakša ispunjavanje obveza u smanjenju emisije CO2.
-
Inflacija informacija o najtoplijoj godini, ili mjesecu, može nas ostaviti ravnodušnima ili anksioznima, no to ne mora biti jedini oblik komunikacije klimatskih promjena.
Reci što misliš!