Već i ptice na neboderima znaju da se na otoku Pagu nalaze vrijedna močvarna staništa. Jedno od njih je ornitološki rezervat Veliko i Malo blato gdje se mnoštvo ptica selica dolazi odmoriti, najesti, gnijezditi i/ili zimovati.

Tihana Jurišić, mag.ing.hort. za JU „Natura-Jadera“ provodi projekt CREW koji ima za cilj očuvati biološku raznolikost i smanjiti daljnju degradaciju ovog dragocjenog močvarnog staništa.

Kako bi što bolje razumjeli biodinamiku ovog kompleksnog staništa, kroz projekt CREW se financiraju istraživanja čiji će rezultati doprinijeti donošenju mjera i planiranju aktivnosti usmjerenih na očuvanje močvarnog ekosustava.

Ihtiofauna Velikog blata do sada nije bila dovoljno istražena. Podaci o povijesti područja govore da tradicija slatkovodnog ribolova na ovom području seže još u 18. stoljeće kad je splitska obitelj Košćina pretvorila Veliko blato u ribogojilište, jedno od prvih u Europi.

Stručnjaci iz tvrtke za stručno znanstvena istraživanja biološke raznolikosti BIOTA j.d.o.o. su tijekom srpnja i rujna ove godine boravili na Velikom blatu i istraživali vrste riba i njihovu brojnost.

Riblje vrste koje su ovim istraživanjem pronađene u Velikom blatu su šaran (Cyprinus carpio), linjak (Tinca tinca), gambuzija (Gambusia holbrooki), babuška (Carassius gibelio) i masnica (Leucos aula). Sve ribe ulovljene tijekom istraživanja vraćene su neozlijeđene u Veliko blato. Jegulja (Anguilla anguilla) ovaj put nije zabilježena, ali prema informacijama lokalnog stanovništva, i ona nastanjuje ovo močvarno područje.

Prema brojnosti ulovljenih jedinki, nažalost, dominira invazivna i vrlo agresivna vrsta gambuzija (Gambusia holbrooki). Budući da se hrani ličinkama komaraca, unesena je u stanište početkom prošlog stoljeća u nadi da će lokalno stanovništvo zaštititi od najezde komaraca i posljedično malarije. No, vrlo brzo se pokazalo da to i nije bila najbolja ideja jer se gambuzija hrani i ribljim jajima i mlađi, a nisu joj mrske niti ličinke kukaca i vodozemaca.

Jednako kao gambuzija, i babuška se smatra stranom i invazivnom vrstom. Vrlo je otporna riba, preživljava i u zagađenoj vodi u kojoj druge ribe ne mogu opstati. Izuzetno se lako i brzo razmnožava, što je glavni razlog njenog nezaustavljivog širenja u okolišu i istiskivanja autohtone ihtiofaune, prvenstveno šarana.

Jedina vrsta koja se može smatrati autohtonom na ovom području, a nađena je ovim istraživanjem, je masnica (Leucos aula (nekad Rutilus aula)).

Masnica je rijetka i iznimno ugrožena vrsta u Republici Hrvatskoj. Do sad se smatralo da je rasprostranjena na malom području Ravnih kotara te oko rijeke Raše. Pravo je čudo da je zabilježena ovim istraživanjem u Velikom blatu.

Masnica, foto: Natura Jadera

Vrlo je osjetljiva na zagađenje i unos stranih vrsta ribe u njezina staništa. U Velikom blatu masnice su vezane za specifično stanište, obitavaju u plićoj vodi do dubine 1,5 m i među hrpama kamenih oblutaka gdje nalaze zaklon. Zajedno s masnicom nisu nađene druge vrste riba, što upućuje na to da je ipak našla i zauzela slobodnu nišu unutar Velikog blata.

Zbog ovog iznimnog otkrića provest će se daljnja istraživanja da bi se saznalo radi li se o čistoj genetskoj liniji i živi li ova vrsta tu još od ledenog doba. Naime, tada je nivo mora bio i do 135 m niži te je paleo rijeka Po utjecala u more dosta niže, skoro na pola Jadrana (u ravnini Šibenik – Ancona), a rijeke Zrmanja, Mirna, Raša i potoci Ravnih kotara su bili njezine lijeve pritoke. No, s obzirom da riba masnica nije zabilježena na području Mirne, Zrmanje i Krke, zanimljivo će biti istražiti jesu li mikro populacije iz ledenog doba opstale samo u malim potocima Ravnih kotara i na otoku Pagu.

Kad bi znanstvenici potvrdili ovu teoriju, to bi bila tek druga poznata autohtona vrsta slatkovodne ribe na Jadranskim otocima, a otok Pag bi uz Krk postao jedini jadranski otok sa slatkovodnom ihtiofaunom. Ovaj bi nalaz tada postao dvostruko značajan.

Istraživanje ihtiofaune financirano je sredstvima iz projekta CREW u kojem JU „Natura-Jadera“ sudjeluje u svojstvu partnera. Projekt je sufinanciran s 85 % sredstava iz programa Interreg V-A Italija-Hrvatska, iz prioritetne osi za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Ukupna vrijednost projekta je 1.836.947,50 €, a dio predviđen za provedbu aktivnosti JU Natura-Jadera iznosi 188.975,00 €.

Javna ustanova “Natura-Jadera” će u sklopu projekta izraditi niz istraživanja u ornitološkom rezervatu Veliko i Malo blato na otoku Pagu. Osim toga, ovim projektom definirat će se odgovarajuće zaštitne mjere za prekogranično upravljanje močvarnim područjima. Prikupljeni podaci poslužit će kao polazište za donošenje mjera i planiranje aktivnosti usmjerenih na očuvanje ovog dragocjenog močvarnog ekosustava s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i smanjenja daljnje degradacije uvjetovane primarno antropogenim djelovanjem.