Kriza izazvana pandemijom koronavirusa dugoročno će, u gospodarskom i društvenom smislu, najteže pogoditi mlade, upozorili su u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski europarlamentarci iz redova HDZ-a, istaknuvši kako Europski parlament u pregovorima o novom dugoročnom proračunu EU-a inzistira na izdašnim sredstvima i programima pomoći za mlade.

Eurozastupnici Sunčana Glavak, Karlo Ressler i Željana Zovko sudjelovali su na seminaru za mentore programa „Škola ambasador Europskog parlamenta“, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. 

Borba protiv posljedica koronakrize, značenje Konferencije o budućnosti Europe za Europsku uniju i prioriteti Europskog parlamenta kad je riječ o budućem višegodišnjem proračunu Unije samo su neke od tema o kojima su raspravljali.

Uz profesore mentore hrvatskih gimnazija i strukovnih škola obuhvaćenih programom, na seminaru su sudjelovali i predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković, državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić, predstavnici Foruma za slobodu odgoja, UNICEF-a Hrvatska, te Agencije za mobilnost i programe Europske unije, priopćeno je iz Ureda EP-a u RH.  

Zastupnica Sunčana Glavak rekla je kako se zbog posljedica koronakrize globalno već govori o lockdown generaciji budući da je - prema podacima UNESCO-a - 1,6 milijarda učenika diljem svijeta pogođeno zatvaranjem institucija za obrazovanje.

Napomenula je kako Europski parlament - u sklopu pregovora o novom dugoročnom proračunu EU-a - inzistira na izdašnim proračunskim sredstvima te programima pomoći mladima.

„I prije pandemije postojao je problem s nezaposlenošću mladih. Tada je ona iznosila 15 posto u skupini od 15 do 24 godine. Podaci iz kolovoza govore o rastu od gotovo tri posto, što ukazuje na trend koji nije dobar“, upozorila je Glavak.

I zastupnik Karlo Ressler rekao je kako će kriza izazvana pandemijom covida-19 dugoročno najviše pogoditi generaciju koja tek ulazi na tržište rada, ali i učenike u srednjim školama.

„Tijekom prošle financijske krize vidjeli smo da su mladi bili natprosječno zahvaćeni posljedicama pa su tako imali problema sa zapošljavanjem, malim plaćama, osamostaljivanjem i zasnivanjem obitelji. I ova će kriza u gospodarskom i društvenom smislu biti najteža upravo za mlade“, rekao je Ressler.

Zastupnica Željana Zovko upozorila je da će - osim o gospodarskim posljedicama - trebati voditi računa i o psihičkim posljedicama zbog pandemije.

„Trpe čitave generacije. Nemaju svi jednaki pristup opremi, logistici i drugim mogućnostima učenja i rada na daljinu, tako da će biti i velikih rupa u obrazovanju, a na to se možda nedovoljno osvrćemo u debatama“, zaključila je Zovko.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić ustvrdila je kako su škole ambasadori Europskog parlamenta, zahvaljujući brojnim aktivnostima koje provode, jako vidljive u svojim sredinama. „Mnogi naši partneri prepoznali su vrijednost ove naše mreže i rado joj se obraćaju i koriste je i za svoje projekte.“

Pohvalu školama ambasadorima Europskog parlamenta uputili su predstavnici Foruma za slobodu odgoja, zatim predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković, koji je izrazio spremnost na suradnju i mentoriranje škola, te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić koja je istaknula kako će Vlada nastaviti provoditi aktivnosti koje stvaraju bolje mogućnosti za mlade. 

Marijana Muhić, iz UNICEF-a Hrvatska, predstavila je mentorima škola ambasadora projekt „ZABUM - za budućnost mladih“, te je najavila suradnju s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj na temu radionica o mentalnom zdravlju, dok je Lorena Barić iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije govorila o provedbi inicijative „Europske snage solidarnosti“.

Program Škola ambasador Europskog parlamenta provodi se u svim članicama, pa tako i Hrvatskoj, od 2016. godine, kako bi se učenici upoznali s europskom parlamentarnom demokracijom, institucijama Europske unije, ali i s pravima i obavezama europskih građana.

U programu sudjeluje 56 gimnazija i strukovnih škola iz Bjelovara, Blata na Korčuli, Čakovca, Daruvara, Delnica, Donjeg Miholjca,  Dubrovnika, Gospića, Imotskog, Kaštel Štafilića, Knina, Konjščine, Koprivnice, Krapine, Krka, Metkovića, Novske, Ogulina, Opatije, Orahovice, Osijeka, Pakraca, Petrinje, Pitomače, Poreča, Požege, Pule, Rijeke, Raba, Rovinja, Slavonskog Broda, Splita, Supetra, Varaždina, Vele Luke, Velike Gorice, Vinkovaca, Vukovara, Zadra i Zagreba, navodi se u priopćenju.