Događaji

podvodna arheologija

Je li paška bura prije više od 2000 godina kriva za brodolom kod Šimuna?

Je li paška bura prije više od 2000 godina kriva za brodolom kod Šimuna?
Danijel Frka

Na jednom od atraktivnijih podvodnih arheoloških nalazišta u Jadranu, Letavici kod otoka Paga, nastavljena je istraživačka kampanja, tijekom koje se otkriva sve više pojedinosti o brodolomu antičkoga broda iz prvoga stoljeća prije Krista.

Je li poznata paška bura i prije više od dvije tisuće godina prouzročila potonuće broda ili je uzrok neki drugi ekipa HRT-a pokušala je doznati na samom lokalitetu. Dan je bio gotovo idealan za zaron podvodnih arheologa, profesionalnih ronilaca i drugih koji sudjeluju u nastavku istraživanja antičkoga brodoloma. Sobom na dubinu od četrdesetak metara nose i mnogo opreme. U prvoj skupini je i dr. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju zadarskoga Sveučilišta, koja nakon izrona priča što su novo otkrili tijekom druge faze istraživanja.

"Nova je jedna olovna prečka antičkog olovno-drvenog sidra koju smo pronašli prvoga dana istraživanja i koja je pokazala da zapravo i ona druga prečka, koja je tridesetak metara istočno od lokaliteta, pripada istom brodolomu", rekla je dr. Radić Rossi. 

Posebno je dojmljiv prizor više od četiri stotine razasutih i očuvanih amfora za vino.

"Vidljivih je 400, a kada smo procjenjivali koliko bi ih moglo biti rekli smo rekli smo da bi ih moglo biti oko 800. sada se čini da je to zaista tako, jer kako mičemo pijesak, tako se dalje otvaraju nove amfore", dodaje zadarska arheologinja. 

Je li trgovački brod bacio sidro pokušavši naći sigurnu luku zbog olujne bure i prodora mora? Čini se da je bilo tako.

"Je li ukrcao previše vode zbog oštećenog trupa uslijed tog nevremena ili je jednostavno bio prekrcan , pa se voda nalila preko boka broda, vjerojatno nikada nećemo saznati, ali je sasvim sigurno da je nakon što je sidro uhvatilo za morsko dno, brod ipak potonuo", objašnjava dr. Radić Rossi. 

Među istraživačima brodoloma je i student arheologije Mislav Popović. Njemu je ronjenje i istraživanje lokaliteta neprocjenjivo iskustvo.

"Wow. Kad sam došao dolje, nisam mogao vjerovati što gledam. Definitivno do sada jedan od najboljih. Pošto nam je na nekih 38 metara isto učimo, među ostalim, kako se radi arheologija i ronjenje", kaže budući arheolog. 

A slično kao i u suvremeno doba, i prije dvije tisuće godine rimska osvajanja pratila je i gospodarska ekspanzija na istočnu obalu Jadrana.

"Čitava horda tih rimskih poduzetnika juri prema istočnoj jadranskoj obali da bi osvojila nova područja i plasirala nove proizvode", objašnjava kontekst ondašnje trgovačke mornarice dr. Irena Radić Rossi. 

O ostacima brodoloma možda ni danas ne bismo znali ništa, da ih prije dvije godine nije otkrio Vedran Dorušić iz ronilačkog centra Foka u Šimunima na Pagu. Osim što je u suradnji s mjerodavnim ustanovama pokrenuo njihovu zaštitu organizirao je i donatorsko ronjenje, kako bi se mogla provoditi aktualna istraživanja lokaliteta Letavica. 


Reci što misliš!