Stotine tisuća ljudi opravdano je proteklih mjeseci u Hrvatskoj tražilo zaštitu od koronovirusa u dezinficijensima, ali nekima su ta sredstvima donijela i nevolje, a njihov broj je znatno veći nego u razdoblju prije pandemije, pokazuju preliminarni rezultati istraživanja.

Skupina istraživača sa zagrebačkih zdravstvenih i toksikoloških ustanova analizirala je pozive zaprimljene u hrvatskom Centru za kontrolu otrovanja koji su povezani sa simptomima otrovanja dezinficijensima i zapažanja objavila u netom izišlom časopisu Arhiv za higijenu rada i toksikologiju.

Broj slučajeva izloženosti dezinficijensima za površine udvostručio se s 21 na 41 na slučaj u prvih šest mjeseci u 2020. u odnosu na 2019. godinu, a izloženost dezinficijensima za šake povećala oko devet puta, s pet na 46 slučajeva.

Najčešći sastojci dezinficijensa uključeni u slučajeve otrovanja bili su hipoklorit/glutaraldehid, odnosno etanol/izopropilni alkohol. Izloženost dezinficijensima za površine zabilježena je najčešće u odraslih osoba, 56 posto, i to kao slučajno unošenje tih tvari u probavni sustav ili udisanjem u pluća.

Većinom su se pojavili tek blagi simptomima poput iritacija gastrointestinalnoga ili respiratornoga sustava, dok je teško otrovanje u obliku korozivne ozljede gastrointestinalnoga sustava zabilježeno samo u jednom slučaju, kaže se u istraživanju.

Izloženost dezinficijensima za šake zabilježena je najčešće kod predškolske djece, u 70 posto slučajeva, i to kao slučajna izloženost probavnog sustava s blagim simptomima.

Autorice Željka Babić, Rajka Turk i Jelena Macan zaključuju da osnovne mjere prevencije toksičnih učinaka biocida trebaju biti uključene u epidemiološke preporuke za prevenciju COVID-19 infekcije.