Premda sada ne izlaze u noćne klubove, najviše koriste natrpani javni prijevoz na putu do škole i u dobi su kad su društveno najaktivniji. Nakon srednjoškolaca, više nego dvostruko manje bilo je zaraženo djece od 10 do 14 godina

Kako je u Hrvatskoj od 70 do 100 tisuća djece do 18 godina s kroničnim bolestima, a veći rizik od težih komplikacija covida-19 imaju djeca, kao i odrasli, s kroničnim bolestima srca i pluća (KOPB, cistična fibroza, astma, Kartagenerov sindrom, bronhopulmonalna displazija), malignim bolestima, dijabetesom, imunodeficijencijama..., Večernji list tražio je podatke preko Nacionalnog stožera, a dobiio ih od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - koliko je zaraženo djece s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama i koliko ih je bilo hospitalizirano.

Nužan dodatni oprez kod djece s kroničnim bolestima

Nasuprot stavu u javnosti da sva djeca lako prebole covid, podaci koje su dobili, pišu nadalje, potvrđuju već poznate stavove specijalista koji prate djecu s kroničnim bolestima da je kod njih nužan dodatni oprez kako bi izbjegla zarazu virusom čije su posljedice još nedovoljno istražene, a i hospitalizacija u dječjoj i adolescentskoj dobi može pogoršati postojeće kronične bolesti i zdravstvene probleme.

Od početka pandemije do 9. rujna u Hrvatskoj je ukupno oboljelo 1054 djece u dobi do 18 godina. Među njima zaraženo je 268 (25,43%) djece s kroničnim bolestima te drugim zdravstvenim teškoćama, a hospitalizirano je bilo 26 (9,70%) djece s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama.

To je relativno visok postotak hospitalizirane djece imajući na umu da je od početka pandemije zaražen jako mali postotak djece s kroničnim bolestima, a to je zasigurno i zato što ih roditelji, a i djeca sama sebe, više štite od moguće zaraze.

Kako je od početka pandemije ukupno bilo hospitalizirano 54 djece, proizlazi da djeca s kroničnim bolestima ako se zaraze imaju tri puta veći rizik da će biti hospitalizirana u odnosu na zdravu djecu za koju taj postotak sad iznosi 3%. Inače, postotak hospitaliziranih među svim zaraženima, uključujući sve starije i one s kroničnim bolestima, iznosio je od 7 do 20%. Među oboljelom djecom s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama njih 172 liječilo se kod kuće, a 70 ih je još aktivno bolesno.

Podaci HZJZ-a o zaraženoj djeci s kroničnim bolestima i drugim zdravstvenim teškoćama prikupljeni su temeljem trenutačno dostupnih podataka iz baza CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav RH) i BSO (Bolnički statistički obrazac). Najčešće su bila hospitalizirana djeca s bolestima dišnog sustava u anamnezi, kažu u HZJZ-u.

Od 26 hospitalizirane djece s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama, 10 ih je imalo bolesti dišnog sustava, petero bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnoga tkiva, četvero prirođene malformacije, deformitete i kromosomske abnormalnosti, a troje maligne bolesti.

Među hospitaliziranom djecom po dvoje je imalo bolesti cirkulacijskog sustava, potom bolesti krvi i krvotvornog te imunosnog sustava, bolesti genitourinarnog sustava, bolesti živčanog sustava, te mentalne poremećaje i poremećaje u ponašanju, piše Večernji list.

Kad se promatra po dobnim skupinama zaraženost sve djece do 18 godina, gotovo polovica djece pozitivne na covid  bili su srednjoškolci. U dobi od 15 do 18 godina zaraženo je bilo 495 djece od ukupno 1054 djece i jasno je da je i sada rizik zaraze najveći za srednjoškolce.

Premda sada ne izlaze u noćne klubove, najviše koriste natrpani javni prijevoz na putu do škole i u dobi su kad su društveno najaktivniji. Nakon srednjoškolaca, više nego dvostruko manje bilo je zaraženo djece od 10 do 14 godina, njih 195, djece do 4 godine bilo je zaraženo 194, a najmanje zaražene djece bilo je u dobi od 5 do 9 godina – 170.

U izradi studija

Kad je riječ o razlikama po spolu, do 9. rujna imali smo više zaraženih djevojčica, 550, te 504 dječaka. Više zaraženih dječaka bilo je jedino u dobi od 10 do 14 godina, 106, a djevojčica 89, dok je u dobi od 15 do 18 godina bilo zaraženo 276 srednjoškolki i 219 srednjoškolaca.Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a dr. Tomislav Benjak, specijalist javnog zdravstva, navodi da HZJZ upravo radi studiju o kroničnim bolestima djece i odraslih zaraženih covidom kako bi se dobili detaljniji podaci o kroničnim bolestima svih dobnih skupina pozitivnih na koronavirus, a temeljem povezivanja podataka iz primarne zdravstvene zaštite s bazom hospitalizacija te nacionalnim registrima.

Početkom školske godine sva djeca, među kojima i ona s kroničnim bolestima i zdravstvenim problemima, izložena su većem riziku od zaraze pa je jučer bilo 265 pozitivne djece na koronavirus, a među njima 196 u dobi od 7 do 18 godina.