Veliki dio industrijskog, vojnog i kulturnog nasljeđa jadranskog područja u Italiji i Hrvatskoj zarobljen je u sjećanjima lokalnog stanovništva, unatoč snažnoj fizičkoj prisutnosti impresivnih prostora i građevina koja obogaćuju svaki krajolik.

To je slučaj i s gradom Zadrom i njegovom okolicom, koja skriva mnogo vojnih fortifikacija, odnosno bunkera iz 20. stoljeća svih oblika i veličina, na kopnu ili pod zemljom, koji još nisu dobili pravu svrhu nakon dugo vremena. 

Zbog njihova većinom očuvana stanja i sigurne infrastrukture, ovi bunkeri imaju veliki potencijal, koji može biti realiziran kroz projekt Revival – koji želi revitalizirati i pronaći bolji način upotrebe takvih prostora i građevina.

Što je točno planirano za zadarske bunkere u okviru projekta Revival, otkrila je u intervjuu profesorica Rafaela Božić, voditeljica projektnog tima Sveučilišta u Zadru.

"Naravno da mi ne želimo da bunkeri dobiju ponovnu upotrebu u ratne svrhe, daleko od toga, ali mi vjerujemo u važnost njihove povijesti, koja je posljednjih godina još jednom opravdala njihovo postojanje u Domovinskom ratu. Stoga smatramo da su zaslužili da ih ne zaboravimo, da im damo dužno mjesto u našoj povijesti, jer smatramo da su zanimljivi za naše stanovnike Zadra i okolice, pa tako i za goste koji dođu u Zadar", rekla je Božić, naglašavajući da se proces revitalizacije neće provesti isključivo zbog turizma, nego kako bi se oblikovali i konkretni novi sadržaji i događaji za lokalno stanovništvo.

"Kad smo počeli s projektom, kad su ljudi čuli što se događa, mnogi su nam počeli prilaziti sretni i zadovoljni što se nešto događa s bunkerima, jer mnogi Zadrani imaju svoja sjećanja na te bunkere, vrlo mirnodopske, ne samo one iz Domovinskog rata. Mnogi su proveli svoje djetinjstvo igrajući se po njima i uz njih. Tako da je zapravo naša želja s jedne strane da ih organiziranije stavimo u funkciju nekakvog kulturnog života grada, kako bi stariji bunkeri možda postali muzeji Domovinskog rata ili obrambene arhitekture, dok bi oni veći, koji i sada služe mladima za nekakve koncerte, zadržali tu namjenu", zaključila je Rafaela Božić, ukazujući kako bi se mogla formirati i edukativna staza koja bi povezala bunkere, koji će biti modificirani na alternativniji način, za događaje poput koncerata ili večeri poezije.