Bunkeri u Zadru predstavljaju veliki dio povijesti grada, a ujedno čine i dodatak fortifikacijama koje potječu još iz antičkih vremena, Srednjeg vijeka, renesanse, te prve polovine 20. stoljeća.

Kako su se uopće uklopili u urbano okruženje Zadra, između novih zgrada i dijelova prirode, objasnila je Antonija Mlikota, stručnjakinja projekta Revival s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, naglašavajući da se bunkeri ne smiju promatrati kroz negativan predznak fašističkog režima u kojemu su nastali. 

Naime, moraju se prepoznati po svojoj velikoj ulozi u obrani Zadra tijekom Domovinskog rata, dok u budućnosti njihov značaj i raznolikost mogu dovesti do razvoja nove turističke ponude.

Profesorica je u svemu tome ukazala i kako je činjenica da gotovo svaki Zadranin ima sjećanja iz tih bunkera, pa tako i njezin sin Bartol rado provodi dane i stvara sjećanja igrajući se u bunkeru iza njegove zgrade. Upravo zbog toga, Bartol ga želi osvijetliti, istražiti njegova skrivena mjesta i oživjeti cijeli bunker, što samo dokazuje da bi čak i djeca vrlo lako pronašla novu svrhu i namjenu zaboravljene ratne baštine.