Za više od osam puta uvećan je iznos kojim će Zadarska županija u narednoj školskoj godini financirati nabavu udžbenika srednjoškolcima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Iznos je povećan jer se pojavio niz novih deficitarnih zanimanja, a nova na listi je Medicinska škola.

Više od 800 tisuća kuna osigurala je Zadarska županija ove godine za besplatne udžbenike učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja. Prednjači Strukovna škola Vice Vlatkovića u kojoj su se pojavili i novi deficitarni smjerovi, kaže za Radio Zadar županijski pročelnik za obrazovanje Ivan Šimunić:

"To su: vozač motornog vozila, zidar, stolar, tesar, soboslikar, armirač i bravar. Ti programi prošlih godina nisu bili deficitarni."

Novost je da su i dva zanimanja u Medicinskoj školi evidentirana kao deficitarna; medicinska sestra i farmaceutski tehničar. Besplatni udžbenici za ove programe povlače 50-ak posto čitavog iznosa:

"U svakoj generaciji imaju dva odjela, a obrazovanje traje pet godina. Tu će biti potrebno osigurati skoro polovicu svih sredstava koja ćemo ove godine, kroz drugi rebalans proračuna, osigurati za nabavu udžbenika."

Sa spomenutih 800-tinjak tisuća kuna do besplatnih udžbenika će tako nekoliko stotina učenika:

"Tu je i Tehnička škola Zadar za program strojarski računalni tehničar, a taj program imamo i u benkovačkoj srednjoj školi. U Benkovcu još idu besplatni udžbenici i za program dimnjačara, u Poljoprivrednoj, prehrambenoj i veterinarskoj školi su to programi vrtlara, slastičara i pekara. A tradicionalno tu su programi konobara i kuhara u Pagu, Biogradu i Zadru."

I dok će roditelji odahnuti jer besplatni udžbenici obiteljskom proračunu štede ponekad i više od tisuću kuna, zabrinjava činjenica da se toliko povećava broj deficitarnih zanimanja. Pročelnik Šimunić uzrok vidi u trenutačnom stanju hrvatskog gospodarstva:

"U ovoj godini nije bilo uvoza radne snage, nije bilo potrebe, pa su se poslodavci okrenuli domaćoj radnoj snazi. I onda se odmah vidi deficit u određenim zanimanjima."

Problem, nažalost, nije samo ovogodišnja pandemija koja je strmoglavila gospodarstvo. Uzrok je ipak nešto dugotrajnija neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava. Stipendiranja, besplatan prijevoz, besplatni udžbenici i zajamčena radna mjesta nakon obrazovanja svakako su pravac kojim se taj jaz može smanjiti.