Na brojnim kartama otoka Paga, koje se mogu pronaći na stranicama raznih turističkih agencija, a osobito na mapama Google-a, nalaze se nazivi pojedinih područja na Pagu koji su domaćim ljudima nepoznati odnosno ta područja znaju pod nekim drugim nazivima.

Pregledom starih karata otoka Paga može se uočiti kako je već na samom obalnom dijelu otoka na tisuće toponima odnosno starih naziva raznih uvala, plaža, područja iznad plaža, spominju se i izvori, a mnogi od tih toponima nastali su na temelju nekih stvarnih događaja.

Stari toponimi dio su otočne tradicije, dijalekt pojedinih otočnih naselja, i već kao takvi predstavljaju kulturološku vrijednost.

No, posljednjih godina, a osobito od kada su u masovnoj upotrebi mape googla, brojni stari toponimi kao da su posve nestali. Tako su na području Grada Paga uz plažu Prosika bile najpopularnije plaže Tri glave, Janjeće vode, plaže Golija, Bašaca, Veli bok, Mali bok, Bele stene. Zanimljivo je da su neke plaže i neka mjesta dobile nazive za koje nitko ne zna tko ih je dao, pa tako u Pagu postoje plaže s nazivima Tihana, Klara, Elena i sl. koji su u najmanju ruku neobični za ovo područje, a upisani su u mapu googla kao službeni nazivi. Uz to događa se i promjena naziva od dijalektalnog u književni , a što je vrlo često neodgovarajuće.

Tako se primjerice područje Bele stene na internetskim stranicama nekih agencija naziva Bijele stijene. Kako je nekada Grad Pag bio središnje otočno naselje mnogi toponimi su dani prema dijalektu Grada Paga pa se primjerice današnja plaža Ručica zvala Rucica, a plaža Beritnica se sada često naziva Beriknica. Uvala Slana se vrlo često pogrešno piše kao Uvala Slano. Toponim Oci je na mnogim kartama postao Oči, a Punta Mikula Rt Nikola, čak često bez navođenja Sv. Nikola. Punta Krštoful se sve češće nalazi kao Rt sv. Kristofora itd.

Postavlja se pitanje tko bi trebao brinuti o starim toponimima, njihovom zadržavanju i na novim kartama otoka Paga, a posebno u promidžbenim materijalima otočnih turističkih zajednica.

Prema zakonu nazive određenih područja mogu mijenjati ili davati prijedloge za promjenu samo predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja pokreću odgovarajući upravni postupak. Međutim stanje na terenu pokazuje kako se mnogi samoinicijativno bave promjenama naziva . Prema pravilima googla predloženi nazivi na mapi se ne provjeravaju tako da doslovno svatko može za bilo koje područje dati naziv koji želi. Bilo bi žalosno kada bi, upravo zbog razloga vlastite promidžbe i tobožnjeg usklađenja toponima s hrvatskim književnim jezikom, došlo do uništavanja tih toponima ili barem većine njih.

Tako bi se moglo dogoditi da mnogi od tih toponima ostanu u sjećanju starijih stanovnika, a da nove generacije otočana nikada ni ne saznaju za neke stare toponime kao što je plaža Janjeće vode, i slično i da im plaža Tihana ili Klara postane sasvim uobičajen naziv.