Nažalost, slika mrtvih periski sve je češća diljem Jadrana. Vrsta koja bi se mogla uskoro smatrati i izumrlom zbog od opasnog parazita, kako kod nas, tako i u Mediteranu još uvijek opstaje u rijetkim enklavama, no kako nam javlja šibenski fotograf Boris Stanić, taj slučaj nije i ispred naselja Brodarica, gdje je zaronio prije nekoliko dana.

– Ima ih jako puno ali živu nisam vidija – kaže nam Boris Stanić, a napravio je i nekoliko fotografija te video koji potvrđuje njegovo svjedočanstvo.

Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana, te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode.

Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Unutar njih također se nalaze mali račići s kojim žive u simbiozi. Osjetljiva je na zagađenje i onečišćenje mora, mnoge jedinke stradaju sidrenje, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki radi ukrasa i/ili jela.

2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske te se od tad širi cijelim Mediteranom. Za tu pojavu “glavni krivci” su novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae te bakterija iz roda Mycobacterium. U svibnju 2019. godine Društvo istraživača mora – 20000 milja iz Zadra zabilježilo je prvi pomor na Jadranu, kod dubrovačkih Elafita.

U međuvremenu je objavljen i prvi znanstveni rad o pomoru plemenite periske u Hrvatskoj, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u kciji “Jeste li ih vidjeli?” poziva građane da dojave viđenje preostalih živih primjeraka plemenite periske.