Promjena plana generala Ante Gotovine dan uoči Oluje, da se preko Dinare izravno napadne Knin, bila je ključna za probijanje srpskih obrambenih linija, ali je utjecala i na odluku o masovnoj evakuaciji srpskog stanovništva s juga Krajine.

Na te događaje pažnju je skrenuo Luka Mišetić, Gotovinin haški branitelj, u 90-minutnoj prezentaciji objavljenoj povodom 25. obljetnice Oluje. Ključne naglaske otkrio je u razgovoru s Petrom Panjkotom.

Odluka generala Gotovine da dan uoči Oluje promijeni plan napada i s dvije gardijske brigade krene u izravni napad na Knin preko Dinare bila je neočekivana za srpsku vojsku. Kako u prezentaciji objavljenoj povodom 25. obljetnice Oluje tvrdi Luka Mišetić, haški branitelj Ante Gotovine, upravo zbog tog Gotovinina poteza kod srpske vojske pojavio se strah da će pasti u okruženje.

"I to se dogodilo kad su snage generala Markača s Velebita i snage generala Gotovine s Dinare probili crtu i imali su mogućnost okružiti južni dio tzv. Krajine u mjestu koje se zove Otrić, sjeverno od Knina. Da bi izbjegli okruženje, oni su naredili evakuaciju stanovništva", kaže Mišetić.

Bilo je to već prvog dana Oluje, a nastala je panika, kaže Mišetić, kumovala masovnom egzodusu koji je srpska strana ionako mjesecima prije Oluje planirala.

"Kad su vidjeli da neće moći obraniti glavni grad zbog neplaniranog napada generala Gotovine preko Dinare, onda su oni aktivirali te planove i evakuirali civilno stanovništvo, misleći da će stanovništvo otići, a da će vojska uspjeti uspostaviti novu prvu crtu iznad Otrića. Međutim, kad su krenuli s civilima, onda su i vojnici išli sa svojim obiteljima i došlo je do raspada sustava", navodi Mišetić.

Za povjesničare je u utvrđivanju uzroka masovnog odlaska Srba u Oluji presudan širi kontekst, naglašava Tvrtko Jakovina, no i on ističe da su sigurno postojali planovi evakuacije Srba iz Krajine.

"Evakuacija gotovo čitavog stanovništva nije se mogla dogoditi niti samo spontano, niti bez jasnih putova kojima se ide, a morala je imati i ideju nekakve privremenosti jer je teško zamisliti da je svo to stanovništvo otišlo svjesno da se neće nikada vratiti. Teško mi je zamisliti da su to planirale isključivo krajinske vlasti, to je moralo biti koordinirano s onim što se događalo u Beogradu", mišljenja je Jakovina.

Četvrt stoljeća kasnije, i Luka Mišetić pozdravlja dolazak predstavnika srpske manjine na obljetnicu Oluje u Knin, kao i komemoriranje srpskih žrtava nakon Oluje u Gruborima krajem mjeseca.

"Smatram da je s jedne strane nužno da se priznaje da je tzv. Republika Srpska Krajina i njezino vodstvo bila zločinački projekt, kako je utvrđeno na Haškom sudu u predmetu Milana Martića, što bi bio dobar temelj za izgradnju boljih odnosa. S druge strane, smatram da hrvatsko vodstvo isto tako mora odati počast žrtvama tih incidenata koji su se dogodili poslije Oluje i izraziti suosjećanje sa žrtvama sa srpske strane. To je civilizacijski čin", govori Mišetić.

A takvu će poruku, vjeruje Mišetić, u srijedu iz Knina poslati i general Gotovina...