Gost emisije Nedjeljom u 2 bio je znanstvenik Ivan Đikić. Komentirao je kritike na račun svoje prisutnosti u medijima, izjave predsjednika Zorana Milanovića o virusu na koji treba gledati kao na karijes te najnovije mjere Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

Na pitanje što kaže na kritike, a bilo ih je i prilikom dolaska u današnju emisiju, koje ga prozivaju za njegovu čestu prisutnost u medijima, odnosno javni angažman na ovoj temi, rekao je da je uz sav svoj posao angažiran i na javnom prenošenju konkretnih znanstvenih činjenica. 

- Moja motivacija nije biti u medijima, poručio je dodavši da to čini i zato što je zabrinut kada se manipulira znanstvenim podacima. Smatra da je ovoj krizi s koronavirusom bilo neophodno da se u raspravu uključe znanstvenici. Ne misli da se upliće epidemiolozima u posao. Zna, kaže, i o virologiji i epidemiologiji, kao i o samom virusu i njegovu ponašanju - s obzirom na to da s njime radi šest mjeseci.

Usporedba Njemačke i Hrvatske

Đikić kaže da je Hrvatska, što se tiče borbe protiv epidemije, odigrala jako dobru utakmicu od veljače do lipnja. U tom trenutku bila je, kaže, ispred virusa.

- Svaku odluku donosili smo na taj način da znamo što će se dogoditi u naredna dva tjedna. Negdje od polovice lipnja, kada smo proglasili da smo pobijedili koronavirus u Hrvatskoj, došlo je do opuštanja, nerazumijevanja određenih odluka, loše komunikacije i to je dovelo do toga da se popustila tenzija u javnosti i da su ljudi na neki način počeli shvaćati da virus više nije tako opasan, kazao je.

Za razliku od Hrvatske, znanstvenici u Njemačkoj su od veljače do danas propagirali nošenje maski u dućanima, na radnim mjestima, u javnom prijevozu, kaže.

- Jer nam je jasno, na temelju znanosti, ako se budemo opustili, virus će preuzeti ritam i onda će ići ispred nas, a mi ćemo kaskati. I nažalost ovo što nam se danas događa u Hrvatskoj, ovaj veliki broj zaraženih je posljedica toga da smo sada u kaskanju za virusom. Virus je sada tamo gdje smo mi trebali biti prije dva tjedna, ocijenio je.

Važnost testiranja unaprijed

Kazao je i kako političke izjave ne daju znanstvene podatke i onda šalju krivu poruku u javnost. Primjerice izjave oko pola milijuna ljudi koji su došli na odmor u Hrvatsku.

- Nemoguće je da od pola milijuna ljudi baš nitko nije zaražen, jer nikoga nismo ni testirali, rekao je dodavši kako najveća opasnost koronavirusa nije težina bolesti, nego njezino asimptomatsko širenje.

Mnogi koji su bili na svadbama i drugim javnim okupljanjima se, kaže, prikrivaju, jer ne žele prolaziti kroz testiranja i oni predstavljaju veliku opasnost, napominje.

- Npr. kolega Kopal koji je odličan teoretičar, on bi trebao u Stožeru predvidjeti što će se dogoditi za dva tjedna, koliki će broj zaraženih biti, dodao je.

Testiranje unaprijed moglo bi predvidjeti gdje se nalazi virus i koliko ga primjerice ulazi s turistima u Hrvatsku.

Nastavno na temu testiranja, izjavu Krunoslava Capaka da nije važno koliko i kako gađate, nego je važno da pogodite metu, smatra na neki način populističkom.
- Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna, rekao je dodavši da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.

Komentirao je i izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića koji je usporedio koronavirus s karijesom.

- Mogu samo reći: od karijesa se ne umire, a od koronavirusa se stvarno umire, rekao je dodavši da je to neusporedivo.  

Osvrnuo se i na njegovu izjavu da će ljudi "poludjeti" od tolike količine informacija, rekavši kako su mediji svakodnevno puni informacija, ali i senzacionalističkih naslova, i zato je bitno da znanstvenici koji imaju kredibilitet također imaju svoj glas.

Kaže da je za javnost jako bitno znati i da se znanstvene činjenice mijenjaju.

- Ono što je vrijedilo u trećem mjesecu, to se promijenilo kroz podatke koje imamo i sada su preporuke druge, rekao je između ostalog.