Europska komisija je u utorak dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva na 10,8 posto ove godine, a za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Europska komisija je u utorak objavila privremene ljetne prognoze, koje za razliku od proljetnih i jesenskih sadrže samo podatke o BDP-u i inflaciji.

U proljetnim ekonomskim prognozama, prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto. 

Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo ove godine palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu se očekuje još veći pad.

"Dostupni visokofrekventni indikatori i indikatori raspoloženja upućuju na to da je najniža gospodarska aktivnost možda dosegnuta u travnju, nakon čega može uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju", navodi Komisija.

EK ponavlja svoju ocjenu da je hrvatsko gospodarstvo ušlo u koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008., ali da će zbog velikog pada ove godine ostati ispod razine od prije te krize.

Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovici godine i kasnijeg oporavka. 

Komisija procjenjuje da će se privatna potrošnja brzo oporaviti s otvaranjem gospodarstva, budući da su izbjegnuta velika otpuštanja zahvaljujući vladinim mjerama za potporu plaća.

Sadašnji i budući projekti koji se financiraju europskim sredstvima  i nekoliko mjera za potporu likvidnosti poduzeća trebali bi olakšati oporavak investicija.

Očekuje se da će veliki turistički sektor, koji predstavlja većinu izvoznih usluga, ostati u depresiji ove godine, a sljedeće će se samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima.

Za oporavak izvoza trebat će više vremena, između ostaloga s obzirom na pogoršane globalne izglede i neizvjesnosti vezane uz globalnu trgovinu.

Stopa inflacije blago je porasla u prvom tromjesečju ove godine zbog učinka smanjenja PDV-a na neprerađenu hranu u 2019. godini.

Od tada je postala negativna, uglavnom zbog značajnog pada cijena energije, za koje se očekuje da će ostati glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. godini.

Također se očekuje kako će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali se očekuje kako će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i 2021. godini.