Crkva i u vrijeme pandemije COVID-19 promiče zreo i odgovoran život u vjeri, naglašava prvenstvo zaštite svakoga ljudskoga života te brigu za duhovno i tjelesno zdravlje svakoga čovjeka, posebno najslabijih, priopćio je u četvrtak Tiskovni ured HBK.

"Na taj način Crkva, uz redovne pastoralne aktivnosti, i u ovim izvanrednim okolnostima ostvaruje svoje poslanje služenja čovjeku u njegovoj konkretnoj egzistencijalnoj i duhovnoj potrebi", kaže se u zaključcima s redovite sjednice Vijeća HBK za nauk vjere održane u srijedu, 24. lipnja u Sisku pod predsjedanjem sisačkog biskupa Vlade Košića.

Kako se ističe u priopćenju, članovi Vijeća na sjednici su usvojili dokument o karizmatskom pokretu i obnovi u Duhu u Katoličkoj crkvi, u kojemu se donose fenomenološka analiza i pastoralne smjernice te dali osvrt na crkveno djelovanje za vrijeme pandemije COVID-19 i perspektive za daljnje postupanje.

Potrebno je s iskrenom zahvalnošću istaknuti velik doprinos svećenika i vjernika laika koji su se nesebično zalagali na duhovnom, sakramentalnom i karitativnom području, i tako mnogim ljudima u samoći, bolesti, ugroženosti i ranjivosti pružili neizmjernu potporu. Na taj način su posvjedočili mnogovrsnost služenja Crkve današnjemu čovjeku u trenutnoj situaciji koja dotiče sve razine njegove egzistencije, kaže se u priopćenju.

Crkva će se i dalje nastaviti angažirati u vjerskom i intelektualnom, znanstvenom i djelatnom pogledu, za stručno proučavanje i praktično svjedočenje ljubavi prema bližnjemu, posebno prema bolesnima, slabima, ranjivima.

Uz duboke izraze zahvalnosti civilnim službama u vrijeme pandemije COVID-19, dodaje se u priopćenju, potrebno je istaknuti nezamjenjivo mjesto svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika. U želji za konkretnim zalaganjem, potrebno je slušati glas naših pastira te imati povjerenja u njihove mjerodavne odluke. Time ćemo svi doprinijeti da u ovome vremenu neizvjesnosti prevlada utjeha, jedinstvo i povjerenje u Crkvu i njezino poslanje u svijetu, kaže se.

Crkva je u svome pastoralnom angažmanu otvorena za suradnju s civilnim vlastima i zdravstvenim ustanovama te je otvorena za prihvaćanje utemeljenih znanstvenih spoznaja, zastupajući načelo komplementarnosti vjere i razuma.

"Ona ne podržava magijsko suprotstavljanje vjere spoznajama znanstvenih istraživanja, ali isto tako ne prihvaća samo racionalno-empirijske odgovore, koji ne uvažavaju tjelesno-duhovnu cjelovitost čovjeka. Odlučna je da, u mjeri u kojoj je to prihvatljivo i moguće, brani i osigura pravo vjernika na duhovnu pomoć i sakramentalnu okrepu, te da poboljša i prilagodi pastoral bolesnih i umirućih", kaže se u zaključcima s redovite sjednice Vijeća HBK za nauk vjere.