Znanstvenica Melanie Brinkmann u intervjuu za Der Spiegel pokopala je nade da bi ukidanje epidemijskih mjera tijekom ljeta moglo dovesti do masovne otpornosti ljudi od koronavirusa.

Ova sveučilišna profesorica i nositeljica postdoktorandske nagrade Robert-Koch-Stiftunga u intervjuu je objasnila da za razvijanje masovnog imuniteta u nekom društvu od koronavirusa, odnosno od virusa Sars-CoV-2, već tijekom ovog ljeta, o čemu se u posljednje vrijeme po EU vode rasprave, nije dovoljno tek pustiti zarazu da se polagano, kontrolirano širi.

„Do sada je u Njemačkoj u kontakt s virusom došao tek jedan manji dio stanovništva, u postocima vjerojatno tek jednoznamenkasti. To znači da smo još daleko od razvijanja imuniteta krda. Uz sadašnje povoljne niske brojke zaraženih trebala bi nam desetljeća za postizanje ovakvog efekta”, kazala je Brinkmann.

Ona je time sasvim opovrgnula pojedine znanstvenike poput svog sunarodnjaka Hendrika Streecka, epidemiologa specijaliziranog za HIV iz Bonna. Konkretno Streecka američki mediji otkrili su početkom travnja kad je javno ustvrdio da bi moglo ispasti da „koronavirus i nije tako smrtonosan” kako se strahovalo, što je posebno u SAD-u naišlo na svoju publiku.

Riječ je bila o istraživanju smrtnosti koju je od Streecka i njegovog tima naručila vlada pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija, savezne jedinice Njemačke s drugim najvećim brojem oboljelih od koronavirusa, čak 38.845 registriranih sa 1636 pomrlih zaključno sa 10. lipnja. Streecka su zbog relativno niskog uzorka ispitanika naveliko kritizirali mnogi stručnjaci po njemačkim mainstream medijima, neki su istraživanje nazivali i „pseudoznanošću”. Kako se Streeck prometnuo u „epidemijskog celebrityja”, te kako je pitanje ozbiljnosti epidemije i prognoza postalo mjesto lomljenja i mnogih ekonomskih interesa, o kontroverznosti njegovog istraživanja naveliko se pisalo.

To je bio povod da Der Spiegel intervjuira virologinju Brinkmann. Ona je potvrdila kao činjenicu da ljudski organizam može proizvoditi antitijela na virus Sars-CoV-2 čak i ako osoba dođe u kontakt s virusom, ali ne razvije simptome.

„Zasad jedva da je bilo izvještaja o tome da bi netko obolio nakon što je jednom već prošao zarazu. Preboljena bolest, dakle, trebala bi imati za posljedicu imunološku zaštitu i to je dobra vijest. Samo, još je uvijek nepoznato koliko ta zaštita traje”, kazala je Brinkmann.

Na pitanje o imunitetu krda, dodala je da se on postiže ili cijepljenjem, što je još uvijek nemoguće jer cjepiva još nema, ili izgradnjom prirodnog imuniteta tijekom masovnog širenja zaraze kroz stanovništvo. Za ovaj drugi scenarij rekla je da praktično nema nikakvog argumenta da bi se na taj način kroz kraće vrijeme mogao izgraditi masovni imunitet, a tu je i još jedan problem:

„Osim toga, još uvijek nismo uspjeli do kraja proniknuti u moguće štetne posljedice (po zdravlje, op. a.) onih koji su preboljeli Covid-19.”

Za ono što tvrdi Streeck ona objašnjava da je riječ o logici „djelomičnog imuniteta” stanovništva, odnosno da već i imunitet dijela stanovništva čini pohod virusa kroz društvo sve težim. Brinkmann je diplomatski rekla da smatra da njih dvoje „različito razumiju izraz djelomični imunitet”.

„Imunološki odgovor je vrlo složen i sastoji se od nekoliko komponenti. Ove komponente usko su međuovisne; i što bolje uzajamno djeluju, to je snažnija imunološka zaštita. Ako izgradimo snažan imunitet, pri novoj zarazi nećemo oboljeti, a virus se u našem tijelu neće uspjeti bitnije razmnožiti. Ako je imunitet pak nešto slabiji, virus će možda još uvijek imati jedan uski vremenski prozor u kojem bi se mogao namnožiti. U tom slučaju posljedica su bitno slabiji simptomi nego što bi bio slučaj da imuniteta uopće nemamo i to je onda taj djelomični imunitet”, objasnila je virologinja.

Kao primjer takvog slučaja navela je uobičajenu prehladu, jer je riječ o takvim virusima kod kojih se ne razvija snažan imunitet, te oni imaju dovoljno vremena za svoju strategiju preživljavanja odnosno – za mutiranje. Objasnila je i razvijanje takvog imuniteta koji osobu koja je ranije razvila imunitet od sličnog virusa, djelomično štiti od koronavirusa, što bi imalo veliki značaj i za preživljavanje ljudi i po štete na organima oboljelog, konačno i po troškove u zdravstvu. Samo...:

„To je još uvijek nedovoljno sigurno dokazano.”

Ona savjetuje da se i dalje nose maske, da se ljudi drže na sigurnoj razdaljini i da izbjegavaju masovnija okupljanja u zatvorenim prostorima. Tu je intervju došao do Hendrika Streecka koji javno zastupa, na oduševljenje jednih i potpuni užas drugih, da si ljudi tijekom ljeta dopuste malo manje opreza. Ona je, kaže, sličnog mišljenja, ali ne zato da se time provede prolazak zaraze kroz stanovništvo.

„Kao i često u životu, moraju se odvagnuti rizici...”, kazala je i zaključila time da je najbitnije da jesen i zimu dočekamo što spremniji, s epidemijom pod kontrolom.