Savjetnička kuća Apsolon drugu godinu zaredom izradila je veliku studiju digitalne spremnosti gradova u kojoj analizira stupanj digitalne razvijenosti 20 najvećih hrvatskih gradova.

Digitalizacija u svim sferama života značajno je ubrzana uslijed COVID-19 pandemije. Svjedočili smo naglom porastu potrebe za digitalnim uslugama, ne samo kako bismo nadomjestili društvenu i poslovnu komunikaciju, nego i kako bismo obavljali administrativne poslove. Velik pomak ka digitalnim uslugama javne uprave u Hrvatske dogodio se uslugom e-Propusnice, koja je pokazala koliko je značajan prelazak na digitalne usluge uprave u doba krize.

I ove godine, hrvatska savjetnička kuća Apsolon, analizirala je stupanj u kojem su gradske uprave u Hrvatskoj odgovorile izazovima i mogućnostima digitalnog doba. Apsolon je prošle godine po prvi put napravio sustavnu studiju digitalne spremnosti gradova koja je postala podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije temeljem kojeg su ove godine mogli ne samo usporediti gradove međusobno, nego i pratiti stupanj njihovog napretka u digitalnoj sferi.

Istraživanje obuhvaća 20  najvećih hrvatskih gradova u kojima živi 45,2 posto stanovnika RH – Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar, koji su podijeljeni u tri kategorije (veliki, srednji I mali).

Rijeka i Pula i dalje su najnapredniji hrvatski gradovi na polju digitalne transformacije, a najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravili su Koprivnica, Bjelovar i Varaždin. Bjelovar je prvi u zemlji digitalizirao i građanima potpuno otvorio gradske financije, a Koprivnica I Varaždin su značajno odskočili po broju digitaliziranih obrazaca I usluga, te zanimljivih sadržaja za građane. Rezultat je to analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova u 2020. Konzultantske kuće Apsolon.

U zaključcima ovogodišnje studije navodi se je u vidljiv napredak u odnosu na prošlu godinu, osobito u broju online usluga koje pružaju građanima, no i da hrvatski gradovi u proteklih godinu dana nisu ipak napravili značajniji strukturni iskorak na polju digitalne spremnosti a nisu niti otklonili slabosti i strukturne nedostatke u digitalizaciji na koje je upozorila prva studija. Stupanj napretka Hrvatske u digitalnoj transformaciji ilustrira I podatak da smo prema DESI indeksu (indeks digitalnog gospodarstva I društva) I dalje na nezavidnom 20. Mjestu između 28 država članica.

 Studija je završena upravo u vrijeme COVID – 19 krize čija je jedna od najuočljivijih ‘nuspojava’ upravo ubrzana digitalizacija društva. Samo u dva tjedna tijekom krize, broj korisnika sustava e-Građani porastao je za 25%, s oko 800.000 na oko milijun (podaci Ministarstva uprave).

Građani su promijenili navike i izvjesno je da će nakon velike promjene kojoj su bili izloženi od javne uprave sve više očekivati dostupnost usluga u digitalnom formatu, pa je time izazov digitalnog iskoraka I tranformacije pred gradovima još veći. U Apsolonu se stoga nadaju da će I ova studija poslužiti kao korisna polazišna osnova da krizu iskoriste kao priliku za digitalnu transformaciju.

Po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije i ove godine je na prvom mjestu među velikim gradovima Rijeka, među srednjim gradovima ponovno Pula, a među malima je, za razliku od prošlogodišnjeg vrlo ujednačenog rezultata, vidljivo odskočila Koprivnica.

Prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, najnapredniji veliki grad je Rijeka, srednji Pula, a među malima izrazito dominira Dubrovnik.

Grad Rijeka uspostavila je, tako, set kvalitetnih servisnih informacija, jednostavno strukturiranih za građane u sljedeće sekcije: komunalni radovi, Live webcam, dežurne službe, popunjenost parkirališta u stvarnom vremenu, gustoća prometa u Rijeci, pauk služba, vrijeme u Rijeci, sedmodnevna prognoza za Rijeku, isključenja struje, vode i plina, pronalaženje ulica i kućnih brojeva te free Wi-Fi Rijeka.

Grad Pula se također izdvaja sa strukturiranim setom servisnih informacija za građane. Informacije su strukturirane u sljedeća područja: HEP Pula, Vodovod Pula, Pulapromet, Ljekarne, HAK, Vremenska prognoza, Virutalna šetnja i Web kamera.

Mogućnost korištenja City Card kartice trenutno koristi šest od analiziranih 20 gradova – Zagreb, Split, Rijeka, Pula, Šibenik i Dubrovnik. Većina gradova koji posjeduju CC karticu korisnicima nude besplatne ulaze na pojedine gradske lokacije te popuste na razne usluge, a ističu se Grad Rijeka koji u sklopu CC – a integrira javni prijevoz i mogućnost jednokratnih plaćanja na više od 250 lokacija, Grad Zagreb koji vlasnicima City Carda nudi mogućnost kupnje kartice s “rokom trajanja” od 24 odnosno 72 sata, omogućuje besplatnu vožnju 1. zonom, besplatan ulazak na šest raznih lokacija te popuste za 55 raznih usluga i Grad Dubrovnik koji je zabilježio najveći napredak u odnosu na lani te nudi mogućnost kupnje jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih karata, a uključuju besplatan ulazak na 12 raznih lokacija, popuste za 57 raznih usluga te besplatno korištenje javnog prijevoza.

U odnosu na kvantitetu i kvalitetu otvorenih baza podataka, razvijenost prostornih baza podataka (GIS) najnaprednijim se među velikim gradovima pokazao Grad Zagreb, među srednjima Velika Gorica, a među malima Varaždin.

Naime, 14 od 20 promatranih gradova ima geografski informacijski sustav, od čega je daleko najkompleksniji, vizualno najatraktivniji te ispunjen najvećom količinom prostornih podataka upravo sustav Grada Zagreba. Uz Zagreb, u studiji se ističu I sustavi gradova Velike Gorice, Karlovca i Varaždina koji također imaju vrlo velik set vizualiziranih prostornih podataka. Ostali gradovi imaju jednostavnije setove podataka prikazane na svojim WebGIS preglednicima.

U odnosu na prošlu godinu dva su grada uvela geografski informacijski sustav: Osijek i Samobor.

Zaključno, u Apsolonu ističu kako su u kategoriji velikih gradova Rijeka i Zagreb i ove godine odmaknuli u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima. U kategoriji srednjih gradova i ove godine ističe se Pula kao digitalno najnapredniji grad, a pobjedu u različitim kategorijama ponijela je zahvaljujući izrazito kvalitetnoj, pregledno strukturiranoj i informacijama bogatoj internetskoj stranici i dobroj primjeni aplikativnih rješenja. U odnosu na prošlu godinu, značajno se poboljšalo vrijeme odgovaranja gradske uprave na upite građana. U odnosu na kriterije koji se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, bogatim WebGIS preglednikom te iznimno brzim reagiranjem uprave na upite građana čime je pokazao koliko su na raspolaganju svojim građanima. Velika Gorica i Zadar dobro kotiraju u odnosu na kompleksnost svojih geografskih informacijskih sustava, pri čemu Velika Gorica ima vizualiziran registar katastarskih čestica, a Zadar digitalizirane prostorne planove na vrlo detaljnoj razini (DPU, UPU, PUP, PPUG i GUP). Najveći odmak Zadar je učinio usustavljivanjem platforme e-Zadrani i njezinim povezivanjem s NIAS sustavom što je svakako značajan iskorak.

U kategoriji malih gradova, razlike su i dalje neznatne. Ove godine istaknuo se Varaždin s vrlo preglednom i pristupačnom internetskom stranicom, značajnim povećanjem broja digitalno dostupnih obrazaca i zahtjeva te zanimljivim uključivim sadržajem za građane (jedan od primjera je aktualni program događanja na kojemu je moguće prijaviti događanje). Gradovi Dubrovnik, Bjelovar i Sisak ističu se u odnosu na rješenja vezana uz gradski proračun. Dubrovnik je osim sudjelovanja u kreiranju proračuna predvidio i glasovanje građana za prijedloge proračuna što je zanimljiv primjer participativnog odlučivanja u gradu. Uz navedeno, Dubrovnik ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, platforma Dubrovnik Visitors), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Grad Bjelovar uveo je mogućnost uvida u potrošnju, odnosno sve račune Grada online, i mogućnost pretraživanja istih po ključnim riječima, što je svakako prvi takav primjer u RH. Bjelovar je ukupno ostvario velik napredak svojim cjelovitim pristupom digitalizaciji uprave i razvojem novih usluga za građane. Sisak je vrlo proaktivan u odnosu na transparentnost proračuna i mogućnost uključivanja građana u njegovo donošenje. Grad Samobor jedini se ističe po trodijelnoj strukturi gradske internet stranice temeljenoj na korisničkom iskustvu, a u odnosu na prošlu godinu novost je uvedeni WebGIS preglednik.

Izvor: Marija Pulić Drljača/ Gradonačelnik.hr