Unatoč rekordnim brojkama turističkog prometa za prva tri mjeseca ove godine, najviše noćenjima, Vir je zasad uspio ostati korona free otokom. Najznačajniji dio tih brojki ostvarili su domaći i strani vikendaši koji su na otoku još od početka i sredine ožujka.

Kada je krajem ožujka iz sustava eVisitor Hrvatska turistička zajednica (HTZ) izvukla podatke o brojkama turista koji su se u jeku pandemijske krize zatekli u Hrvatskoj, više od pet posto gostiju i dnevnog turističkog prometa (25. ožujka) bilo je ostvareno na otoku Viru.

Desetak dana kasnije (6. travnja) slika je bila ista: na području Republike Hrvatske boravilo je približno 13 tisuća turista, a njih gotovo 600, ili nešto manje od pet posto od ukupnog broja gostiju, zabilježeno je na istom otoku. U to vrijeme Split je imao 199, a Šibenik svega 17 gostiju.

Nestanak i potraga za vremešnim turistima iz Češke koji su isplovili na kaiću i potom se zagubili na moru u noći, zato su se statistički gotovo mogli predvidjeti i dogoditi jedino na najpoznatijoj otočnoj turističkoj destinaciji. No unatoč relativnoj brojnosti stranih i domaćih gostiju na otoku u vrijeme koronavirusa, na Viru dosad nije zabilježen niti jedan slučaj zaražene osobe.

U jednom trenutku 11 je osoba na Viru bilo u samoizolaciji, svi zbog činjenice kako su prije donošenja mjera i odluka o ograničenju kretanja već bili došli iz inozemstva, pa su po sili mjere morali u samoizolaciju, a to je najveća brojka i jedina činjenica s Vira koja se u bilo kakvom smislu dovodi u vezu s Covidom-19. Uključujući i sretno pronađene Čehe koji su nakon pustolovine na moru zaradili temperaturu, ali ne zbog koronavirusa, već zbog pothlađivanja.

- Poduzeli smo sve potrebne mjere kako bi zaštitili domaće stanovništvo i sve one koje je kriza s koronavirusom zatekla na otoku. Uglavnom je riječ o domaćim i stranim vikendašima, odnosno ljudima koji posjeduju kuće za odmor na Viru - kaže načelnik Stožera civilne zaštite Općine Vir Antonio Vučetić. Tako je tromjesečna statistika za 2020. godinu, koju na Viru i u sustavu HTZ-a redovito promatraju u kontekstu turističkih pokazatelja, otkrila sljedeće: na otoku je od 1. siječnja do kraja ožujka dolaske ostvarilo 1.129 gostiju (52,8 posto više nego lani), dok je u istom razdoblju zabilježeno 19.294 noćenja (67,8 posto više). Naravno, značajan dio odličnih virskih brojki noćenja i dolazaka čine podaci iz siječnja i veljače, kada nije bilo koronavirusa. U Hrvatskoj su te brojke u sasvim drugim odnosima: oko 635 tisuća dosadašnjih turističkih dolazaka i 1,9 ostvarenih milijuna noćenja predstavlja značajan pad od 33,5 posto (dolasci), odnosno 20 posto (noćenja), što je refleksija velikih minusa iz ožujka nastalih uslijed nedostatka hotelskog, nautičkog i drugog turističkog prometa.

Cjelogodišnji vikendaški turizam te činjenica kako stranci i veći broj ljudi iz Zagreba i okolice posjeduju kuće na otoku (kriza s potresom), u ovom su slučaju povećali (ili zadržali uoči krize) broj ljudi na otoku, a pokazuju to i tromjesečne brojke noćenja u nekomercijalnom smještaju po kojima je Vir najmanje dva puta bolji od svih drugih destinacija. Od siječnja do početka travnja na Viru je ostvareno 17.674 noćenja u nekomercijalnom smještaju, ili 91,6 posto od svih noćenja na otoku, što je podatak koji najbolje ilustrira sve navedeno. Zbog toga je opseg kontrole i mjera koje provodi virska civilna zaštita morao biti adekvatan i obiman.

- Imamo svakodnevno sedam timova civilne zaštite s 14 ljudi na terenu, kako bi u skladu s našim zadaćama provjeravali te kontrolirali mjere i odluke koje donose nacionalni i regionalni stožeri civilne zaštite. Ti se timovi rotiraju kako bi smanjili pritisak i opterećenje ljudi na terenu, jer Vir ima 10 tisuća objekata koje treba obilaziti - ističe načelnik virske civilne zaštite Vučetić.

Pored toga virski je stožer svim službenicima i zaposlenicima općinskog sustava, koji i dalje radi, osigurao zaštitnu opremu, odnosno maske i rukavice. One su također podijeljene i stanovnicima otoka starijima od 60 godina, a osigurana je dostava hrane i lijekova osobama starijima od 60 godina.

Dezinficirane su sve prostorije javnih uslužnih djelatnosti, na otok je na redovnu medicinsku službu vraćena dr. Vera Bulajić, dok je općinska donacija od 50 tisuća kuna bila podrška naporima zadarskih medicinskih djelatnika u Općoj bolnici Zadar za borbu protiv Covida-19. Učinilo se sve što se moglo, pa je zato unatoč činjenici kako se prije Uskrsa te u vrijeme uskršnjih blagdana na Viru ispred obiteljskih kuća našlo dosta automobila slovenskih, bosansko-hercegovačkih, austrijskih, njemačkih, čeških i drugih registarskih oznaka – Vir u suštini djelovao pust. U medijima je nazvan korona free otokom.

- Naši su se građani pokazali iznimno discipliniranima i odgovornima u ovo vrijeme krize. Nemamo gužvi ispred dućana, a nema gužvi niti na ulicama. Ljudi povremeno šetaju, voze bicikle i koriste lijepo vrijeme, ali uglavnom je riječ o parovima ili ljudima koji pri šetnji koriste činjenicu da je Vir veliki otok. Rekao bih i kako su zbog prisustva naših timova civilne zaštite ljudi postali svjesni da se na terenu uvijek netko nalazi te da kontrolira situaciju, a to je možda i najvažnije - zaključuje Vučetić.

VIKENDAŠI SU PRODUŽILI BORAVAK NA VIRU

Ukupno je od početka godine do 12. travnja na otoku ostvareno 27.119 noćenja ili 74 posto više nego 2019., dok je u istom razdoblju zabilježeno 1.219 turističkih dolazaka s rastom od 12,7 posto.

Ovaj izrazito nerazmjeran odnos rasta noćenja i dolazaka najbolje govori o tomu kako su gosti koji su dolaske ostvarili još početkom ili sredinom ožujka, zbog krize s koronavirusom zapravo samo produžili boravak na otoku. Uglavnom je riječ o umirovljenicima iz srednjeeuropskih država u okruženju Hrvatske i domaćim vikendašima koji su vlasnici objekata na Viru, pa su vikend ili dva boravka na otoku zbog novonastalih okolnosti morali produžiti znatno dulje.