Što ako se zarazite ‘koronom‘ i imate blage simptome? Evo što mora imati vaša kućna karantena ako ne želite da vas liječnici smjeste u Arenu.

Što ako netko od vas koji ovo čitate bude zaražen koronom, razvije blage simptome i nije za bolnicu? E onda ćete, prema postupovniku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za pacijente s blagom kliničkom slikom i bez prisustva kroničnih bolesti, morati ispunjavati ove uvjete ako želite ostati doma i izbjeći da vas, primjerice, smjeste u Spaladium Arenu ili Arenu Zagreb, gdje će biti blaži slučajevi i oni koji nemaju uvjete za svojevrsnu kućnu karantenu.

Zdravstvenom sustavu je u interesu da se bolnice ne zatrpaju blažim slučajevima, kapaciteti moraju ostati za životno ugrožene.

Ako primjerice u obitelji od pet članova jedan član bude zaražen, onda će netko iz familijie, ali samo jedna osoba, morati biti stalni njegovatelj oboljelog. Jedino će ta osoba imati povremeni pristup oboljelome.

HZJZ detaljno objašnjava kako bi morala izgledati kućna karantena.

- Minimalni kriteriji u prostoriji u kojoj će boraviti oboljeli su struja, grijanje, pitka voda, kupaonica s valjanim umivaonikom, sustav kanalizacije. Treba osigurati odvojenu sobu za oboljelog, kao i jednostavan pristup u kupaonicu, a ako u kući postoji više funkcionalnih kupaonica, osigurati jednu samo za oboljelog. Treba osigurati osobu koja će skrbiti o oboljelom, koja nema kronične bolesti i nije u visokom riziku od obolijevanja. Oboljelom treba osigurati pripremu hrane, pranje rublja, osigurati sredstva za higijenu te osobnu zaštitu: maske, maramice, odgovarajuću dezinfekciju i sigurno odlaganje otpada, tj. posebnu vrećicu koja se zatvara i tek onda odlaže u kućni otpad - navodi HZJZ.

Oboljela osoba i članovi kućanstva trebaju se pridržavati sljedećih preporuka:

- Smjestiti pacijenta u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu, dakle da ima prozor

- Ograničiti kretanje pacijenta po kući i ograničiti zajednički prostor.

- Osigurajte i da su druge zajedničke prostorije uvijek dobro prozračene.

- Članovi kućanstva trebali bi boraviti u drugoj sobi.

- Bolesna osoba treba sama spavati u krevetu.

- Posjeti se ne smiju dopustiti dok se pacijent potpuno ne oporavi.

- Provodite higijenu ruku nakon bilo koje vrste kontakta s oboljelim ili njegovom neposrednom okolinom. Higijena ruku također se treba provoditi prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja toaleta.

- Nakon pranja ruku sapunom i vodom, za sušenje ruku poželjno je koristiti papirnate ručnike za jednokratnu upotrebu. Ako takvi nisu dostupni, koristite ručnike i zamijenite ih kada postanu vlažni.

Naši epidemiolozi napominju i da je maska jako važna:

- Oboljela osoba treba koristiti kiruršku masku što je više vremena moguće da bi se spriječilo širenje kapljica prilikom kihanja i kašljanja. Pojedinci koji ne podnose masku trebali bi primjenjivati strogu respiratornu higijenu - to jest, usta i nos trebaju prekriti papirnatom maramicom za jednokratnu upotrebu prilikom kašljanja ili kihanja. Maramice korištene za prekrivanje usta i nosa nakon upotrebe treba odbaciti. Njegovatelji trebaju nositi masku koja pokriva usta i nos kada se nalaze u istoj sobi kao i pacijent. Tijekom uporabe i boravka u istoj prostoriji sa oboljelom osobom maske se ne smiju dirati, skidati pa vraćati.

Ako se maska smoči ili zaprlja od izlučevina, mora se odmah zamijeniti novom čistom, suhom maskom. Uklonite masku na odgovarajući način, ne dodirujte prednju stranu. Odbacite masku odmah nakon upotrebe i operite ruke. Izbjegavajte izravan dodir s tjelesnim tekućinama, posebno oralnim ili respiratornim izlučevinama, te stolicom - kažu epidemiolozi, navodeći da bi njegovatelj tijekom brige za bolesnika trebao koristiti i jednokratne rukavice koje se moraju baciti nakon upotrebe. Također, masku i rukavice treba koristiti i kad se čisti toalet kojim se koristi bolesnik.

- Dnevno čistite i dezinficirajte površine koje se često dodiruju u WC-u i sobi u kojoj pacijent boravi, poput noćnih ormarića, kreveta i ostalog namještaja. Za čišćenje najprije treba koristiti sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon ispiranja treba primijeniti uobičajeno dezinfekcijsko sredstvo za kućanstvo koje sadrži 0,5% natrijevog hipoklorita. Većina otopina izbjeljivača za kućanstva sadrži 5% natrijevog hipoklorita - kažu u HZJZ-u.

No, naš poznati toskikolog Franjo Plavšić pak upozorava da kad se koristi klor (natrijev hipoklorit) treba obavezno dobro prozračiti prostorije. Također, klor se, kada se čiste površine, treba razrijediti u vodi. Majke koje doje i djeca ne bi trebala biti u blizini navedenog sredstva. Nerazrijeđeni klor koristite kada želite dezinficirati WC školjku, pisoar. Uspite otprilike 60 do 80 ml i ostavite da djeluje oko 10 do 20 minuta. Razrijeđen se koristi za čišćenje poda i ravnih površina (koje ne dolaze u kontakt s hranom i pićem), a može se staviti oko 80-120 ml na 5 do 6 litara vode, i onda krpom proći podove. Ali obavezno prije i nakon čišćenja ostaviti otvorene prozore i vrata. Klor ni slučajno miješati s drugim sredstvima za čišćenje.

A što s odjećom, posteljinom, ručnicima?

Oboljela osoba treba imati zasebnu posteljinu i pribor za jelo. Prije pranja kontaminiranu posteljinu skupljajte u posebnu vrećicu za rublje. Ne tresti prljavo rublje i izbjegavajte da kontaminirani materijali dođu u dodir s kožom i odjećom. Pere se na temperaturi 60-90 °C s uobičajenim deterdžentom.

- Potrebno je koristiti rukavice i zaštitnu odjeću (npr. plastične pregače) pri čišćenju površina ili rukovanju odjećom ili posteljinom pacijenta. Ovisno o kontekstu, mogu se koristiti ili rukavice za čišćenje ili rukavice za jednokratnu uporabu. Nakon upotrebe, višekratne rukavice za čišćenje treba očistiti sapunom i vodom i dekontaminirati 0,5 postotnom otopinom natrijevog hipoklorita - stoji u opsežnom vodiču za pacijente, njihove obitelji i liječnike.