Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 13 žena, deset su ubili bliski im muškarci, a u većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja okidač za ubojstvo, teško ubojstvo ili prijetnje ubojstvom bila je odluka supruge da napusti supruga, odnosno da mu se usprotivi.
Podaci su to iz Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost
spolova za 2019. godinu, u kojem se konstatira kako nadležna
tijela prečesto nisu bila u stanju prepoznati taj okidač, pa im
je reakcija bila spora ili neadekvatna što je značajno
doprinijelo izlaganju žena povećanom riziku od femicida.
Zbog nasilja u obitelji, prošle je godine prekršajno prijavljeno
6, 3 posto manje osoba nego godinu prije (njih 9. 626), s druge
strane značajno su porasla kaznena djela u obitelji i među
bliskim osobama.
Analizom podataka MUP-a, zabilježeno je gotovo 4.500 takvih djela
što je za čak 28 posto više nego godinu prije. U njima je
stradalo 4.641 žrtava, što je za 27 posto više u odnosu na 2018.
Stradavaju i muškarci, žene neusporedivo više
Iako je porastao i broj stradalih muškaraca, nerazmjerno više
porastao je broj stradalih žena.
Naime, od ukupnog broja žrtava nasilja, 78 posto bile su žene, 22
posto muškarci, broj stradalih žena u prošloj, u odnosu na
pretprošlu godinu, porastao je za 29 posto, a muškaraca za 19
posto.
Pravobraniteljica ističe tri temelja učinkovite borbe protiv
rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja. To su rani preventivni i
stručni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim
situacijama, društvena reintegracija počinitelja nasilja
kroz dugotrajni psihosocijalni tretman te edukacija o rodno
utemeljenom nasilju i nenasilnim metodama rješavanja sukoba.
Podaci Ministarstva pravosuđa nisu, međutim, ohrabrujući.
Naime, psihosocijalni tretman, određen za 385 osoba, u cijelosti
je završilo njih 285, 219 muškaraca i 66 žena. Od
predviđenih milijun kuna, provoditeljima tretmana lani je
isplaćeno svega 656.000 kuna, četvrtinu manje u usporedbi s
2018., u kojoj je, od također od predviđenih milijun kuna,
utrošeno 884.000.
Rast pritužbi na seksualno uznemiravanje na
poslu
Pravobraniteljica upozorava kako je zadnjih godina uočen trend
značajnog porasta broja osoba koje joj se pritužuju na spolno
uznemiravanje prekršajne prirode, uglavnom u području rada i
zapošljavanja.
Prema službenim podacima MUP-a, porast kaznenih djela spolnog
uznemiravanja – verbalnog, neverbalnog, fizičkog, premašuje 55
posto u odnosu na 2017.
Pravobraniteljica je povećan broj pritužbi u prošloj godini
evidentirala iz sustava državne uprave, “s tim da je najviše
rastao broj prijava iz velikih sustava kao što su zdravstvene
ustanove, MUP i MORH, ali i iz ostalih tijela sustava državne
uprave i javnih institucija – Hrvatska udruga poslodavaca (HUP),
Državni zavod za statistiku, FINA, Carinska uprava i slično”.
Uz rast broja pritužbi, raste i broj anonimnih ili posredničkih
pritužbi. Drugim riječima, sve više žrtava spolnog uznemiravanja
ili traže da im se zaštiti identitet ili pritužbe u njihovo ime
podnose članovi bliže rodbine, odnosno kolege i kolegice s posla,
te prijatelji.
Sukladno zaprimljenim pritužbama, utvrđeno je da su unatrag pet
godina žene u 100 posto slučajeva bile žrtve spolnog
uznemiravanja u sferi prekršaja.
Sklopljeno manje životnih partnerstava
Izvješće pravobraniteljice donosi i podatak da je prošle godine
sklopljeno 47 životnih partnerstava, osam manje nego 2018.
godine.
Pravobraniteljica se referirala i na medijski eksponiran slučaj
odbijanja zahtjeva dvojici životnih partnera da udome dijete. Ona
smatra da Zakon o udomiteljstvu treba tumačiti u duhu odluke
Ustavnog suda na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima
omogućiti sudjelovanje u javnoj socijalnoj usluzi udomljavanja,
neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili
neformalnom životnom partnerstvu.