Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na popularnom Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku 

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

 "Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

"Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno", rekao je Petrov.